Alen Soldo, profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu, neumorno radi na osvještavanju javnosti o važnosti zaštite mora i njegovih stanovnika. Njegova fascinacija morem i morskim bićima, posebno morskim psima, oblikovala je njegovu karijeru. U intervjuu otkriva kako se rodila njegova ljubav prema moru, koja ekspedicija ga je umalo stajala života i što želi postići svojim radom.

Kako je počela vaša ljubav prema moru?

Soldo se ne sjeća točnog trenutka kad je zavolio more, pretpostavlja da je to počelo već s rođenjem. Gledajući svoju djecu, koja su proplivala prije nego što su prohodala, zaključuje da je ljubav prema moru genetski usađena. Odrastao je u Splitu, a život bez mora za njega je bio nezamisliv.

Jeste li kao dijete već proučavali more i bića u njemu?

Soldo se ne sjeća svojih prvih ronilačkih maski, ali pamti da je više vremena provodio pod vodom nego na površini. S vremenom je uspio povezati svoju strast prema ronjenju s profesijom, što je rezultiralo time da se danas značajan dio njegovih znanstvenih radova temelji na istraživanjima koja uključuju ronilačke metode.

Gdje ste završili osnovnu i srednju školu?

Osnovnu školu završio je u Podstrani, predgrađu Splita, a srednju školu u Splitu, u tadašnjoj "staroj Realki."

Kako ste odlučili da more bude vaš profesionalni odabir?

Soldo priznaje da u vrijeme kada je upisivao fakultet nije bilo studija posvećenih moru u Hrvatskoj, osim jednog smjera na Kemijsko-tehnološkom fakultetu. Srećom, tijekom prve godine studija pokrenut je program Pomorsko-ribarske tehnologije, na koji se odmah prebacio.

Koji predmeti su vas najviše zanimali tijekom studija?

Soldo je bio fasciniran svim stručnim predmetima, uključujući i nautičke. Smatra da za potpuno razumijevanje morskih procesa nije dovoljno usko specijalizirano znanje, već je potrebna interdisciplinarnost. Njegova sposobnost predviđanja morskih pojava donijela mu je u medijima nadimak "zlogukog proroka."

Gdje ste išli na svoje prvo terensko istraživanje?

Njegovo prvo terensko istraživanje bilo je u Velebitskom kanalu krajem 90-ih, u vrijeme kada su tamo postojale tenzije između ribara. Tada je stekao dragocjeno iskustvo i naučio mnogo o teškom životu ribara.

Koja je bila najopasnija ekspedicija i što se dogodilo?

Soldo opisuje opasnu ekspediciju početkom 2000-ih, kada je istraživao naselja jastoga. Zbog dubinskog pijanstva, koje je doživio roneći na 70 metara dubine, zamalo je izgubio život. Ipak, uspio je zadržati dovoljno prisebnosti da se spasi, te sada o tome priča kako bi upozorio na opasnosti koje vrebaju ronioce.

U kojim ste morima sve istraživali i koja ekspedicija vam je posebno draga?

Soldo je istraživao mora diljem svijeta, osim Antarktičkog. Teško mu je izdvojiti najdražu ekspediciju, ali posebno ističe iskustvo ronjenja s velikom bijelom psinom u Južnoj Africi. O tome je sanjao još kao dijete, a to iskustvo ostalo je duboko u njegovoj svijesti.

Koja morska bića vas najviše fasciniraju i zašto?

Morski psi su za Solda posebna grupa organizama koje obožava. Oni su, kako kaže, savršena bića koja su danas pod velikim pritiskom čovjeka. Njihova zaštita jedan je od njegovih glavnih ciljeva, i on se kroz razne organizacije trudi podići svijest o njihovoj važnosti.

Što želite postići svojim radom?

Soldo želi da ljudi shvate kako je naš planet zapravo "More," a ne "Zemlja," jer je 71% površine prekriveno morem. Žali što se prema moru odnosi kao prema nečem dalekom i neživom. Naglašava da većina kisika na Zemlji dolazi iz mora te da klimatske promjene direktno ovise o njemu. Također, ukazuje na ubrzanu betonizaciju obale koja negativno utječe na morski okoliš. Soldo smatra da se o važnim pitanjima, poput zaštite mora, ne raspravlja dovoljno u javnosti, dok se političari bave sporednim temama.

Koja neželjena ponašanja ljudi prema moru vas najviše smetaju?

Soldo kritizira političare koji se morem bave samo tijekom ljetnih odmora. Iako postoji mnogo zakona za zaštitu Jadrana, smatra da se ti zakoni ne provode dosljedno. Osuđuje i način na koji se izrađuju studije o utjecaju na okoliš, koje često favoriziraju investitore umjesto da štite more. Predlaže promjenu tog postupka kako bi se osigurala nepristranost u izradi takvih studija, ali izražava sumnju da će se to uskoro dogoditi.

Izvor: 24sata.hr, 10.08.2024.

ROKOTOK

RokOtok je projekt nastao u spomen na Roka, radoznalog veselog dječaka koji je sa svojim ocem isplanirao obići sve hrvatske naseljene otoke, ali je avantura naglo prekinuta u njegovoj trinaestoj godini, kada je Rok napustio ovaj svijet. Njegov otac Domagoj Jakopović, poznatiji kao Ribafish, odlučio je ispuniti obećanje svom sinu, plivati od otoka do otoka, nastaviti priču i u nju uključiti drugu djecu i roditelje kako bi zajedno ostvarili njihov nikad završen životni projekt.

Cilj projekta je podići svijest o važnosti vremena koje roditelji, kroz sport, igru i učenje provode s djecom te razvijati i poticati dječju radoznalost, interese i istraživački duh. A upravo kroz igre i aktivnosti s roditeljima, planira klince učiti o kulturnoj i prirodnoj baštini svakog otoka koji posjeti. Dodatno, kroz posebno pripremljene ekološke radionice Ribafish će ukazati na važnost očuvanja okoliša, s posebnim naglaskom na ekološko zbrinjavanje otpada.

Ideja projekta

Ideja o ovom jedinstvenom projektu se rodila dok je Ribafish pisao knjigu RokOtok o svojim razgovorima i putovanjima s Rokom, i želja mu je da odlazak sina i suputnika u avanturama pretvori u društveno koristan projekt kako bi istaknuo važnost pozitivnih kvalitetnih zajedničkih aktivnosti djece i roditelja.

Dok su Rok i tata Domagoj uspjeli obići osam hrvatskih otoka, ideja ovog projekta je da se njihov životni cilj ipak ostvari kroz tri etape u kojima će Ribafish plivanjem spojiti sve hrvatske nastanjene otoke.

Znate li koliko ih je?

Profesor geografije Domagoj ih je izbrojao ni manje ni više nego 50!

Kad ste se zadnji put aktivno družili?

Pitanje je koje će Riba postaviti klincezama i klincima, ali i njihovim starcima i kroz razgovor u koji će ih uvesti ulomak iz knjige RokOtok podsjetiti na danas gotovo zaboravljene čari zajedničkog provođenja vremena.

Po Ribafishevu dolasku na otoke djeca i njihovi roditelji u njegovom će društvu potražiti skriveno blago i usput saznati nešto više o ekološkom zbrinjavanju otpada, raznim novim igrama koje mogu igrati te zanimljivostima o otoku na kojem borave.

Pričat će se o važnosti učenja, druženja i raznih načina uz pomoć kojih mogu naučiti kako pomoći našem Planetu i što svakodnevno, osim skupljanja smeća za sobom, ponekad i za drugima, možemo učiniti za našu bolju i čišću budućnost.

Kao vodeći brend igara, White Shark prepoznaje značajnu ulogu koju tehnologija igra u životima današnje mladeži. Iako strastveni stvaramo impresivna i uzbudljiva iskustva igranja, također razumijemo važnost održavanja zdrave ravnoteže.

Pretjerano vrijeme provedeno ispred ekrana može imati štetne učinke na tjelesno i mentalno blagostanje djece. Ključno je poticati redovitu tjelesnu aktivnost i socijalnu interakciju. Imajući to na umu, pokrenuli smo kampanju „Igraj odgovorno“.

Naš je cilj nadahnuti i osnažiti mlade ljude da daju prednost svom digitalnom i fizičkom svijetu. Želimo ih podsjetiti na radost i dobrobiti igre na otvorenom, sporta i provođenja kvalitetnog vremena s prijateljima.

Poruka je jednostavna, ali snažna: "Igrao si videoigre dva sata, sada izađi van i igraj se sa svojim prijateljima." To je nježan poticaj za poticanje zdrave rutine igranja i ponovno otkrivanje užitaka stvarnog svijeta.

Vjerujemo da promicanjem odgovornih navika igranja možemo pridonijeti općoj dobrobiti sljedeće generacije. Ova kampanja nije o prodaji proizvoda, već o poticanju pozitivnog i uravnoteženog načina života.

Pridružite nam se u širenju poruke! Radimo zajedno na stvaranju generacije djece koja napreduju i online i offline.

Izađi van i igraj se vani sa svojim prijateljima! Uravnotežite igru!

White Shark

Iva Mažar, 12-godišnja atletičarka iz Kutine, postavila je novi državni rekord na 1000 metara, čime je skrenula pažnju sportske javnosti na svoj nevjerojatan talent i posvećenost atletici. Ova mlada sportašica već od malih nogu pokazuje izuzetan potencijal, a njezin rad, disciplina i ljubav prema atletici donijeli su joj brojne uspjehe na lokalnim i državnim natjecanjima.

Posebno se ističe Ivina sposobnost da se nosi s pritiskom i uvijek daje svoj maksimum, što je rezultiralo postavljanjem novog državnog rekorda. Njezin uspjeh nije samo rezultat talenta, već i mukotrpnog rada te neprestane podrške njezine obitelji i trenera, koji vjeruju u njezine sposobnosti i pomažu joj na svakom koraku.

Iva je osim izvanredne sportašice i odlična učenica koja uspješno balansira svoje sportske i školske obaveze. Njezina posvećenost sportu i obrazovanju čini je uzorom mnogim mladim ljudima u Kutini, ali i šire.

Uz novi državni rekord na 1000 metara, Iva je državni rekorder na 800 metara i 1500 metara sa zaprekama, prvakinja Hrvatske 2000 metara sa zaprekama, u krosu, štafetama ekipno, te prvakinja Hrvatske u krosu ekipno. Proglašena je najboljom kadetkinjom u 2023. godini, iako je mlađa kadetkinja, što dodatno potvrđuje njezin status jedne od najperspektivnijih mladih sportašica u zemlji.

Iva je također bila među najuspješnijim sportašima Kutine u 2023. godini. Njezina upornost i strast prema atletici obećavaju svijetlu budućnost, a mi s nestrpljenjem iščekujemo njezine buduće uspjehe.

Ponosni smo sponzori male, a već tako velike Ive Mažar.

Prekrasan sunčan proljetni dan u Zagrebu, a mi u zgradi Inofobip kampusa. Pitate se zašto?!? Eeee, postoji dobar razlog i vrijedilo je svakog provedenog sata:-) Stemi nas je pozvao treću godinu za redom na njegov godišnji događaj popularizacije STEM-a u školama, Innovation Day 2024. Mi smo se naravno, kao dobre kolege koje rade na istom cilju i partneri koji poštujemo njihov doprinos popularizaciji STEM-a u hrvatskom društvu, odazvali našim popularnim  VIDI X projektom.

Slike s događaja govore tisuću riječi jer su i ove godine učenici od ranog jutra opsjedali našu VIDI X arenu u kojoj smo organizirali natjecanje u popularnoj igri Križić-Kružić (Tic-Tac-Toe). Upravo ta igra je inače jedna od naših popularnijih radionica u našem velikom repozitoriju od 100 različitih radionica koje profesori i učenici mogu koristiti u radu s VIDI X-om. Atraktivne Whiteshark nagrade i ove godine su oduševile učenike iz cijele Hrvatske.

Cijelo VIDI X natjecanje prenosilo se preko streama na youtube-u i na velikom središnjem „jumbo“ ekranu pa su ga mogle pratiti stotine učenika koje se nisu mogli probiti do same VIDI X arene da vide borbu natjecatelja prsa-o-prsa.

Nakon natjecanja, učenici i profesori mogli su pogledati  naš novi projekt VIDI X Rover na kojem upravo radimo i koji će pokazati sve mogućnosti i raskoš VIDI X-a u području robotike, umjetne inteligencije i pametnih povezanih sustava senzora u jedno autonomno robotsko vozilo. Bit će to VIDI X Lab na kotačima😊 Učenici su mogli zaigrati i VIDI X Car-race nagrađenu igru u našem prvom VIDi X Game development challengu koju su razvili učenici tehničke škole iz Čakovca.

Hvala Stemi i hvala svim zainteresiranim učenicima koji su se ove godine natiskali oko VIDI X štanda, a nismo imali dovoljno mjesta da sve njih uključimo u natjecanje pa su mogli samo glasno navijati. Iduće godine držimo fige da i oni budu dio ovog VIDI X veselog cirkusa! VIDImo se!

Izvor: hr.vidi-x.org, 14.05.2024.

24.travnja.2024. je Dina Levačić plivala oko prvog od 104 dalmatinska otoka, otočića i hridi u sklopu humanitarnog projekta koji bi trebao biti okončan u studenom plivanjem oko Škoja u kaštelanskom zaljevu.

- Tri su cilja, prvi je samo plivanje, promocija Dalmacije i Hrvatske kao turističkih destinacija, pogotovo jer je daljinsko plivanje jedan od najbrže rastućih sportova zbog kojeg stranci sve više dolaze u Hrvatsku. Drugi cilj je osvještavanje ljudi o potrebi očuvanja otoka i mora čistima, a treći cilj je humanitarni, svi koji žele će moći "kupiti otok" a ta će donacija ići za potrebe udruga i neprofitnih organizacija koje provode projekte na dalmatinskim otocima – pojasnila je Dina i dodala:

Plivanja su razna, od onih najmanjih, svega 50-ak metara, do Svetog Klementa, odnosno Palmižane koje će biti dugo oko 16 kilometara. Ukupno se radi o oko 160 kilometara plivanja, dakle nije mi bio cilj ići na ekstra duga preplivavanja, ovo je neka posve druga priča, a najveći izazov je organizacijski, kako doći do svakoga otoka i sve što ide s tim. Najzahtjevniji su naravno pučinski otoci Palagruža, Jabuka... trebat će čekati idealan dan da ne bude opasnosti za mene i posadu broda koji me prati.

Dina je u projekt krenula iz Splita, a zadnje preplivavanje bit će također splitski otočić Škoj ispred sjeverne strane Marjana. Cijeli projekt bi trebao biti završen u studenom.

- Točan raspored se ne zna jer će zavisiti o vremenu, znam samo da ću plivati kroz svibanj i lipanj, a onda nakon pauze opet u rujnu i listopadu i nadam se da ću do sredine studenoga kompletirati cijeli projekt. Zbog mojih privatnih obaveza i gužve na moru neće se plivati u srpnju i kolovozu. Zadnji bi trebao biti Školjić ispred Lučice u Spinutu, da se projekt započne i završi u Splitu.

More je bilo hladno, petnaestak stupnjeva, ali Dini to nije smetalo. Spremno je uskočila u pratnji Domagoja Jakopovića Ribafisha i nekoliko prijatelja koji su inače uz nju.

- Vrijeme je idealno, nema valova, nema kiše..., ha, ha, ha... a u ovih 180 metara se ne bi stigla smrznuti ni da je puno hladnije – kazala je Dina nakon desetak minuta koliko joj je trebalo da opliva hrid Ježinac.

Nažalost, još uvijek nije uspjela zatvoriti financijsku stranu cijelog projekta.

- Sa sponzorima je uvijek povuci - potegni, nismo još pokrili sve, čak ni najosnovnije, gorivo za brod koji nas vozi, troškova smještaja na dužim relacijama... Ali nije to ništa novo, navikli smo da je tako pa ako netko može pomoći bila bih mu zahvalna – zaključila je Dina.

Izvor: 24sata.hr, Dina Levačić facebook stranica, 24.04,2024.

Projekt preplivavanja False Baya obuhvatio je preplivavanja False Baya, Cape Pointa i Robben

Islanda, obzirom da su vremenski uvjeti to dopustili, što je inače rijetkost, posebno za Cape

Point.

False Bay, 08.02.2024.

 False Bay je najveći prirodni zaljev u Južnoj Africi i jedan od najvećih u svijetu sa površinom

 oko 1000 km2. Proteže se duž istočne obale prirodnog rezervata Cape of Good Hope na

 poluotoku Cape Pointu do Cape Hangklipa. Dana 8. veljače, Dina je krenula u preplivavanje u

 dužini od 33km. Iako se na početku činio kao idealan dan, vrlo brzo se pojavio vjetar, koji se

 miješao sa mrtvim valom i strujom i učinio preplivavanje puno izazovnijim od očekivanog.

 Preplivavanje je pokazalo sve čari maratonskog plivanja, koliko je ono nepredvidivo,

 nemilosrdno i nepopustljivo. Tijekom preplivavanja društvo su joj činili tuljani, dupini, pa čak i

 dva kita. Nakon 11 sati i 39 minuta, Dina je dotaknula drugu obalu.

 Uspješnim preplivavanjem False baya, Dina je postala 19. osoba na svijetu i prva osoba iz

 Hrvatske, koja je to uspjela.

 Cape Point, 14.02.2024

 Dana 14. veljače vremenski uvjeti su dopustili Dini preplivavanje Cape Pointa, zbog čega je

 ona bila posebno sretna, ako se zna da je to moguće svega nekoliko dana u godini. Cape Point

 je najjužnija točka poluotoka Cape i mnogi ga smatraju mjestom gdje se spaja hladni Atlantik i

 topli Indijski ocean. Sam start u neposrednoj blizini rta Dobre nade je bio zastrašujuć, zabavan

 i impresivan, iako je trebalo utrčati u valove od dva metra. Prolazak oko samog Cape Pointa za

 Dinu je bilo najdojmljivijih par stotina metara plivanja u životu. Pogled na stijene, svjetionik i

 pomisao da južno nema ničeg osim Antarktike, za nju je bilo nešto posebno. Nakon toga je

 ušla u bonacu i svi su trebali odahnuti. Ali ne, opekla ju je bluebottle (vrsta opakog žarnjaka) i

 bol je bila prisutna do samog kraja, pa i nakon toga. Ovo je samo dokaz da i ono što je na

 papiru najlakše, može postati najteže. Jedino su tu bol, bar na trenutak ublažila dva pingvina,

 koji su nakratko sa njom plivali. Nakon 2 sata i 17 minuta doplivala je do pješčane plaže i

 završila ponosna i sretna ovo preplivavanje.

Robben Island, 19.02.2024.

 Iako je Dinin tim znao da je temperatura mora drastično pala dan prije eventualnog

 preplivavanja Robben Islanda, sa prosječnih 16C na 12C, zbog utjecaja vjetrova i struja sa

 Atlantika, Dina ni trenutka nije dvojila hoće li zaplivati ili ne. Do starta se more činilo idealno,

 mirno i tiho, samo je davalo naznaku da ima struja. U preplivavanje Dina kreće potpuno

 neopterećena i sretna što je dobila priliku zaplivati Freedom Swim u čast Nelsona Mandele,

koji je na tom otoku bio zatočen 18 godina. Kad je uskočila u more, temperatura je bila 15C i

 svi su samo čekali kada će ona pasti, ali to se dogodilo nekoliko puta po nekoliko minuta, što

 je svih iznenadilo. Kako se Dina približavala cilju struja je bila snažnija, ali je to uspješno

 savladala i nošena surferskim valovima nakon 7.4 km izašla je na pješčanu plažu Blouberg

 nakon 2 sata i 11 minuta.

Dina Levačić, 27-godišnja plivačica iz Splita-Solina-Mravinaca, upušta se u novu avanturu u Južnoj Africi, suočavajući se s tri maratona koji pružaju različite razine izazova.

"Ako uspijem završiti dva od tri maratona, bit ću zadovoljna", kaže Dina.

Prvi maraton je Robben Island, dug 11 kilometara. Unatoč relativno kratkoj duljini, predstavlja značajne izazove.

"Plivamo s otoka Robben, poznatog po zatvoru gdje je bio zatočen Nelson Mandela. Prvi put preplivana 1909. godine, ima više simboličnu ulogu u svijetu maratona nego što je posebno zahtjevan. Plivanje traje samo dva do tri sata, ali jedinstvena je niska temperatura oceana. Robben se nalazi u Atlantiku, gdje se temperatura može spustiti i do 10 stupnjeva, što je vrlo hladno. Nadam se da će temperatura tijekom mog plivanja biti 13-15 stupnjeva, što bi učinilo plivanje puno lakšim", kaže Dina, dodajući:

"Drugi maraton je False Bay, malo topliji jer je u Indijskom oceanu. Njegova jedinstvenost leži u duljini od 33 kilometra i stalnim vjetrovima. Vjetrovi su uvijek snažni, a u kratkim razdobljima pušu brzinom manjom od 20 km/h, što omogućuje plivanje, traje otprilike osam do 11 sati.

"Treći maraton je najkraći, Cap Point i Cap of Good Hope (Rt Dobre nade), oko deset kilometara. Međutim, s obzirom na sudaranje Atlantskog i Indijskog oceana na tom području, vrijeme je izuzetno nepredvidljivo, s jakim strujama i samo nekoliko dana u godini pogodno je za plivanje. Ako se pliva samo Cap Point, to je otprilike osam kilometara, a ako se ide i do Cap of Good Hope, onda je to otprilike 11 kilometara... Duljine variraju ovisno o snazi struja i vjetrova...

Značajna zabrinutost za plivače na tom području je opasnost od velikih bijelih morskih pasa koji žive u velikim kolonijama.

"Zanimljivo je da ih je do 2019. godine bilo mnogo, stotine..., ali od tada lokalno udruženje koje prati njihov život i kretanje bilježi samo nekoliko jedinki. Pretpostavlja se da su se raspršili zbog dolaska dviju ubojitih kitova, njihovih prirodnih neprijatelja", kaže Dina. Na pitanje jesu li ubojiti kitovi opasni za plivače, ona se smije:

"Ljudi koji organiziraju preplivavanja znaju što rade, prate situaciju i sigurno neće ugroziti živote plivača. Iskreno, moja mama je više uplašena nego ja. Inzistirala je da kupaći kostim bude što šareniji jer je poznato da većina napada bijelih morskih pasa na ljude nastaje kada ih zamijene za tuljane, njihov plijen. Trudim se što manje razmišljati o tome i veselim se susretu s afričkim pingvinima. U False Bayu postoji kolonija od preko 3000 jedinki, pa će biti zanimljivo vidjeti ih. Prvi cilj uvijek je da sve prođe u redu, zatim da preplivavanja budu uspješna, ali i da se pošalje poruka ljudima da se bave sportom i brinu o prirodi. Ako uspijem, bit ću prva osoba iz Hrvatske koja je to postigla, a samo je 16 ljudi u povijesti uspjelo završiti takav poduhvat.

Dina kreće u nedjelju, s planiranim povratkom 25. veljače, a sve drugo ovisi o vremenskoj prognozi na lokaciji. Zanimljivo je da će se pri povratku kratko zaustaviti u Dohi, gdje se održava Svjetsko prvenstvo plivačkih veterana.

"Iako imam 27 godina, imam pravo nastupiti kao veteran jer je prva kategorija veterana od 25 do 30 godina. Trka je dug 3 kilometra, a temperatura mora već je 18-20 stupnjeva, pa će mi biti lakše. Poklopilo se da se vraćam iz Južne Afrike u to vrijeme, pa zašto ne pokušati...

Nakon povratka Dinu čeka novi projekt nazvan "104 Dalmatinca", a plan joj je plivati oko 104 otoka, otočića, hridi... koliko ih je službeno registrirano u registru u četiri dalmatinske županije od svibnja do listopada ove godine. To je duhovni projekt...

"Najkraća dionica je 50 metara, a najduža 22 kilometra. Plivat ću oko većine, naravno, najvećih poput Brača, Hvara, Korčule... ne, ali želim sve te otočiće... Sveukupno će to biti 1180 kilometara plivanja. Cilj je ispričati priču o našim draguljima, približiti ih strancima, ali i našim ljudima, podići svijest ljudi da brinu o prirodi jer ćemo usput imati akcije čišćenja morskog dna i humanitarnu akciju. Tijekom plivanja ljudi će moći simbolično kupiti otoke ili donirati sredstva koja ćemo proslijediti projektima koje provode brojne udruge na dalmatinskim otocima", zaključuje Dina.

Izvor: 24sata.hr, 31.01.2024.

Global Game Jam 2024. u Novskoj u organizaciji Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1 i Hrvatske udruge izrađivača videoigara HU-IZ-VI ponovno je imao najveći broj prijavljenih na razini cijele Hrvatske. Više od 80 natjecatelja borilo se u 19 timova kako bi osvojili bogate nagrade koje su osigurali A1 Hrvatska d.o.o., brend gaming opreme White Shark, medijska kuća VIDI, regionalni gaming časopis Reboot te Coeto. Natjecatelji su stigli iz cijele Hrvatske, a u sportskoj dvorani u Novskoj dočekao ih je veliki organizacijski tim te brojni zabavni sadržaji.

Otvorenje natjecanja vodila je Iris Pilipović koja je predstavila sve uključene u organizaciju te pozdravila okupljene u ime inkubatora PISMO powered by A1. Pozdravne riječi uputili su i Dominik Cvetkovski  iz udruge HU-IZ-VI, Andreja Šeperac,  u ime javne ustanove Regionalnog koordinatora SMŽ i Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RE, zamjenik gradonačelnice Novske Siniša Kesić, Benjamin Noah Maričak iz Hrvatskog audiovizualnog centra, Maja Fistrić iz A1 Hrvatska d.o.o., te Mihael Jurić, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije. Natjecateljima su uputili dobre želje za što boljim plasmanom, a organizatorima još ovakvih gamedev događaja. 

Ove godine, za natjecatelje je organizirana radionica posvećena važnosti očuvanja zdravlja online – stop govoru mržnje! #BoljiOnline je platforma A1 Hrvatska d.o.o. kojom Internet nastoje učiniti sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve. Ukazivanjem na prednosti, ali i opasnosti tehnologije želi se pomoći u očuvanju zdravlja, dobrobiti i povezanosti. Natjecatelji su imali i trenutak za vježbanje, podignuli su se sa svojih radnih jedinica i aktivirali svoje tijelo na nekoliko minuta, a zatim se vratili natrag u svoj developerski svijet.  

Tema ovogodišnjeg natjecanja bila je: Make Me Laugh (nasmij me). Natjecanje je završilo 28. siječnja u 17 sati kada su predstavljeni završeni radovi i ocijenili od strane stručnog žirija. Završene videoigre ocijenio je žiri u sastavu Kristijan Škarica (𝗚𝗲𝗽𝗲𝗸, 𝗖𝗼𝗲𝘁𝗼 𝗶 𝗗𝗲𝗴𝗲𝗻𝗲𝗿𝗶𝗸𝗮), Mladen Bošnjak (Misfit Village), Daniela Spasovska (MAGDA), Vedran Klanac (Ocean Media) te Dominik Cvetkovski (ANIQ). Osim najbolje videoigre, ocjenjivao se i najbolji gameplay, grafika, ali i najbolja prezentacija završenih radova. 

Pobjednici koji su osvojili 1.500 eura te PlayStation 5 Bundle i šest mjeseci pretplate na VIDI sadržaje, napravili su videoigru pod nazivom „No Need For Speed“ koja je imala i najbolji gameplay natjecanja, dok su pobjednici srednjoškolskog uzrasta nagrađeni opremom brenda WhiteShark i pretplatom na VIDI sadržaje, napravili videoigru pod nazivom „Zagorje Simulator“. U odrasloj kategoriji nagrađene su i videoigre „Širok Šor“ (2. mjesto i najbolja grafika), te „Eggstinction“ (3. mjesto). U srednjoškolskoj kategoriji „Eggmageddon“ osvojio je 2. mjesto, a videoigra „Z.O.O.“ 3. mjesto. Videoigra „ Comic's Sons“ osvojila je nagradu za najbolju prezentaciju. Nagrade odraslim kategorijama dijelile su Maja Fistrić iz A1 Hrvatska d.o.o., Andreja Šeperac i Ivana Matanović iz regionalnog koordinatora SMŽ, dok je srednjoškolske nagrade dijelio tim WhiteSharka.

„Ponosni smo biti dijelom Global Game Jam priče u kojoj će ljubitelji gejminga predstaviti svoje vještine i ideje te time dodatno doprinijeti osnaživanju ove industrije. Podrška ovom projektu nastavak je uspješne suradnje A1 Hrvatska i PISMO inkubatora powered by A1, koja se temelji na zajedničkoj viziji gejming ekosustava kao prostora usavršavanja znanja i vještina mladih te razvoja vrhunskih ideja na odgovoran način. Te su vrijednosti implementirane u sve naše projekte, od kojih bih posebno istaknula Reboot InfoGamer powered by A1, A1 Adria League te platformu #BoljiOnline kojom educiramo javnost o odgovornom ponašanju u online svijetu i potičemo fair-play“, izjavila je priliko dodjele nagrada Maja Fistrić, stručnjakinja za korporativno komuniciranje u A1 Hrvatska.

Poznati gaming influencer Anril čestitao je pobjednicima i istaknuo kako brend WhiteSharka uvijek rado podržava mlade gamedevelopere, te da kreiraju opremu upravo po njihovoj mjeri kao i mjeri igrača videoigara. S tim ciljem nastao je i najlakši miš u Europi - Graphene koji ovih dana dolazi u prodaju, a težak je samo 47 g, a našao se u rukama pobjedničkog tima.

Izvor: inkubator-pismo.hr, 29. Siječnja 2024.

Global Game Jam 2024. u Novskoj u organizaciji Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1 i Hrvatske udruge izrađivača videoigara HU-IZ-VI ponovno ima najveći broj prijavljenih na razini cijele Hrvatske. Preko više od 80 natjecatelja bori se u 19 timova kako bi osvojili bogate nagrade koje su osigurali A1 Hrvatska d.o.o., brend gaming opreme White Shark, medijska kuća VIDI, regionalni gaming časopis Reboot te Coeto. Natjecatelji su stigli iz cijele Hrvatske, a u sportskoj dvorani u Novskoj dočekao ih je veliki organizacijski tim i brojni zabavni sadržaji.

Otvorenje natjecanja vodila je Iris Pilipović koja je predstavila sve uključene u organizaciju te pozdravila okupljene u ime inkubatora PISMO powered by A1. Pozdravne riječi uputili su i Dominik Cvetkovski  iz udruge HU-IZ-VI, Andreja Šeperac,  u ime javne ustanove Regionalnog koordinatora SMŽ i Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RE, zamjenik gradonačelnice Novske Siniša Kesić, Benjamin Noah Maričak iz Hrvatskog audiovizualnog centra, Maja Fistrić iz A1 Hrvatska d.o.o., te Mihael Jurić, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije. Natjecateljima su uputili dobre želje za što boljim plasmanom, a organizatorima još ovakvih gamedev događaja.

Ove godine, natjecatelje očekuje i radionica posvećena važnosti očuvanja zdravlja online – stop govoru mržnje! #BoljiOnline je platforma A1 Hrvatska d.o.o. kojom Internet nastoje učiniti sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve. Ukazivanjem na prednosti, ali i opasnosti tehnologije želi se pomoći u očuvanju zdravlja, dobrobiti i povezanosti. Natjecatelji će imati i trenutak za vježbanje, kada će se dignuti sa svojih radnih jedinica i aktivirati svoje tijelo na nekoliko minuta, a zatim se vraćaju natrag u svoj developerski svijet. 

Tema ovogodišnjeg natjecanja je: Make Me Laugh (nasmij me). Natjecanje završava 28. siječnja u 17 sati kada kreće predstavljanje završenih radova i ocjenjivanje stručnog žirija. Završene videoigre ocijenit će žiri u sastavu Kristijan Škarica (𝗚𝗲𝗽𝗲𝗸, 𝗖𝗼𝗲𝘁𝗼 𝗶 𝗗𝗲𝗴𝗲𝗻𝗲𝗿𝗶𝗸𝗮), Nikola Kovač (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku), Daniela Spasovska (MAGDA), Vedran Klanac (Ocean Media) te Dominik Cvetkovski (ANIQ). Ocjenjuju se najbolji gameplay-i, grafike, ali i najbolje prezentacije završenih radova.

Najbolji odrasli tim očekuje nagrada – novčani iznos 1.500,00 eura, Playstation 5 Bundle i pretplata na magazin VIDI. Najbolji srednjoškolski tim kući će otići sa setom opreme brenda White Shark. Gaming magazin, Reboot, također će prvoplasirane ekipe nagraditi s Indie paketom za dvije osobe, za jednu od najvećih svjetskih boutique games konferencija – Reboot Develop Blue 2024 koja će se održati u Dubrovniku od 22.-24. travnja ove godine. Dok će Coeto prvoplasirane ekipe nagraditi s besplatnim trogodišnjim pristupom platformi, a sve ostale sudionike s godinom dana besplatnog pristupa! Također, sponzori ovogodišnjeg natjecanja su i Monster Energy, Coca – cola, PC play te Hrvatski audiovizualni centar.

Izvor: inkubator-pismo.hr, 27.01.2024.

Zagreb, 23. siječnja 2024. – Industrija razvoja računalnih igara neprestano raste, kako globalno, tako i u Hrvatskoj, u kojoj danas okupljamo izniman broj mladih talenata i znanja za daljnji razvoj kreativnih projekata, istaknuo je u svom keynote govoru legendarni dizajner i proizvođač videoigara, John Alfonso Romero, na konferenciji Future Perspectives of Game Development koja je jučer bila održana u prostorima Sveučilišta Algebra u Zagrebu.

Industrija razvoja videogara (game development) u svijetu 2022. ostvarila je prihode od oko 185 milijardi američkih dolara, a do 2025. globalno će ta brojka preći i 300 milijardi dolara, čime je to jedan od najunosnijih i najbrže rastućih sektora svjetske ekonomije.

Konferenciju je otvorio izv.prof.dr.sc. Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra: „Prošle smo održali naš prvi Global Game Jam te pokrenuli prijediplomski stručni studij razvoja računalnih igara, sve to u znaku proslave 25 godina, koju smo okrunili statusom Sveučilišta. Veseli nas što polako, ali snažno, gradimo game dev i gaming community u Algebri – naši studenti su jučer održali i prvi esport turnir u potpunosti u organizaciji našeg Sveučilišta, uz podršku naših partnera Telemach Hrvatska i White Shark, a danas nakon konferencije otvaramo Global Game Jam koji će opet okupiti hrpu mladih entuzijasta i kreativaca spremnih na izradu svojih prvih igara. Hrvatska sigurno može postati mjesto u kojem će se industrija izrade računalnih i videoigara razvijati i rasti, a posebno sada kada je i novom S3 Strategijom cijela ICT zajednica okrenuta većoj produktivizacija sektora.“

Keynote govor Romero je započeo pričom o svojem teškom djetinjstvu punom selidbi, nesretnih slučajeva i vrlo teških životnih prilika. Rođen u Coloradu, kao Amerikanac Cherokee i meksičkih korijena, već do desete godine života proživio je horror gori nego je prisutan u većini njegovih igara, a upravo ga je ta nesretna životna priča potaknula na razvoj karijere obilježen ekstremnim naporima i egzemplarnoj radnoj etici. Do kraja osamdesetih već je razvio brojne igre, dok se početkom devedesetih okrenuo 3D grafici i igrama iz FPS žanra koje su donijele revoluciju na tržište videoigara. Prva igra koju su razvili unutar vlastite tvrtke id Software bila je Wolfenstein 3D, koja je bazirana na popularnoj igri iz osamdesetih godina, a razvijena je u samo 4 mjeseca, no ipak najzahtjevnija igra na kojoj je najduže radio bio je svakako Quake iz kojeg su kasnije razvijene brojne druge uspješne igre. Romero je i danas najpoznatiji po Doomu kojeg je jučer u Algebri igrao sa svojim najvećim fanovima bez ijedne izgubljene partije.

Uz Romera, na konferenciji su se našla mnoga poznata lica iz domaće industrije razvoja računalnih i videoigara, a na panelu o novim tehnologijama i AI-u razgovaralo se o prilikama i mogućim turbulencijama s kojima će se suočiti kreativci u timovima koji se tehnologiji ne prilagode dovoljno brzo.

„Global Game Jam prilika je za sve mlade entuzijaste da se, osim u igranju, okušaju i u zahtjevnoj vještini izradi vlastite igre radom u raznovrsnim timovima. White Shark s ponosom podržava GGJ i esport natjecanje u organizaciji Sveučilišta Algebra za koje vjerujemo da će biti još bolje nego prošle godine. Naša misija usmjerena je poticanju odgovornog i održivog igranja te razvijanju igara koje su kvalitetan poticaj mladima za izgradnju poduzetničkog duha, uz promišljanje o sigurnosti u sve izazovnijem online okruženju“ – rekao je Stjepan Šmit, osnivač i vlasnik brenda White Shark koji su ove godine osigurali bogate nagrade za Algebrin esport turnir i Global Game Jam.

Izvor: GameHub, 23.01.2024.

U nedjelju 21. 1. 2024. započinje Gamedev Dayz x John Romero! Event otvaramo prvim 𝗲𝗦𝗽𝗼𝗿𝘁 𝘁𝘂𝗿𝗻𝗶𝗿𝗼𝗺 u organizaciji Sveučilišta Algebra u kojem će snage u CS2 odmjeriti najbolja četiri tima. Za besprijekorno iskustvo igranja putem najbrže optičke mreže pobrinuo se naš ekskluzivni connectivity partner Telemach Hrvatska, a nagrade su uz Telemach, osigurali White Shark Gaming i Carta Magica.

NAKON što je snimljen s povećom rupom na leđnoj peraji, svilenkasti (svileni) morski pas je godinu dana kasnije iznenadio znanstvenike svojom velikom i neobjašnjivom preobrazbom. Podvodni fotograf i ronilac je spomenutog morskog psa (Carcharhinus falciformis) prvi put snimio u srpnju 2022. kod obale Floride. Na njegovoj leđnoj peraji je nedostajao ogroman komad, odnosno skoro 20 posto peraje, i to baš na dijelu na kojem je bio označen.

Vjerojatno ga je neki ribar ulovio greškom i onda mu oštrim predmetom skinuo oznaku. Kada je morska biologinja Chelsea Black sa Sveučilišta Miami u SAD-u vidjela fotografiju iskasapljene peraje, zabrinula se hoće li ovo stvorenje uopće moći dovoljno dobro plivati da se prehrani, piše Science Alert. 

Međutim, na njezino veliko iznenađenje, morski pas je ponovno snimljen 332 dana kasnije te je izgledao "predobro". Regeneriralo mu se oko 87 posto peraje te je sasvim solidno plivao i bio dobrog zdravlja.

Znanstvenici zbunjeni

Znanstvenici za sada ne znaju, s obzirom na to da imaju samo fotografije, je li do ovog procesa zacjeljivanja došlo zbog novog tkiva, rasta ožiljkastog tkiva ili zbog neke vrste spajanja područja oko rane. 

"Prije ove studije postojao je još samo jedan dokumentirani slučaj regeneracije leđne peraje", navodi Black. Morski psi i raže imaju naizgled "nadnaravnu" sposobnost zacjeljivanja rana, a s obzirom na to da ih je vrlo teško proučavati u prirodnom okruženju, stručnjaci ne znaju puno o ovom iznimno brzom procesu zacjeljivanja. 

Prvi put zabilježena regeneracija leđne peraje kod svilenkastog morskog psa

Prema istraživanju iz 1978., koža morskih pasa dadilja i leoparda može se regenerirati nakon samo tri tjedna. 2017. je u blizini obale Massachusettsa u Sjedinjenim Državama uočena velika bijela psina s jako razderanom leđnom perajom. Ponovno je viđena nekoliko godina kasnije, a peraja je izgledala kao da ju je netko kirurški zašio. 

This #WhiteSharkWednesday features the ability of sharks healing. White shark “Crescent” was seen with some serious injuries in 2017 with a split dorsal fin. The research team saw him in 2022 and was able to see that his dorsal fin “zipped” back up! Incredible! pic.twitter.com/oTyRl6GlgI

— Atlantic White Shark Conservancy (@A_WhiteShark) February 8, 2023

Mada su visoke stope zacjeljivanja rana kod morskih pasa više puta zabilježene, potpuna regeneracija leđne peraje je službeno dokumentirana samo kod kitopsine, a sada, prvi put, i kod svilenkastog morskog psa.   

Istraživanje naziva Resilience in the Depths: First Example of Fin Regeneration in a Silky Shark (Carcharhinus falciformis) following Traumatic Injury objavljeno je u časopisu Journal of Marine Sciences. 

Izvor: Index.hr, 08.01.2024.

Obnovom šuma moglo bi se sekvestrirati 22 puta više ugljičnog dioksida nego što se u svijetu godišnje emitira u atmosferu, rezultati su znanstvene studije po kojoj je drveće, uz smanjenje fosilnih goriva, ključan alat u borbi s klimatskim promjenama.

U sklopu studije razmatra se mogućnost obnove šuma ondje gdje bi one postojale u uobičajenim okolnostima da nema ljudi, tako da se ponovno potakne rast degradiranih šuma ili da se pošume ogoljela područja, no to se ne odnosi na područja ključna za razvoj poljoprivrede ili ona na kojima već postoje gradovi.

Sekvestracija ugljika podrazumijeva: sekvestraciju putem pošumljavanja, sekvestraciju u tlu, izravno ubrizgavanje CO2 u oceanske dubine, prevođenje CO2 u karbonatne minerale te geološku sekvestraciju koja je ujedno i najznačajnija.

Cilj je prikupiti CO2, ukloniti ga iz atmosfere te ga transportirati u sigurno skladište.

Najveći potencijalni rezervoari za pohranu CO2 su morsko dno te geološki rezervoari u Zemljinoj kori. Nova otkrića ukazuju na to da je, sve dok šume mogu pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena, kontraproduktivno koristiti ih za tržište kompenzacije ugljika u budućnosti, smatra Crowther.

Crowtner dodaje da će sve dodatne emisije u budućnosti pogoršati klimatske promjene i ekstremne vremenske uvjete, uništavajući i narušavajući pritom njihovu sposobnost apsorpcije ugljičnog dioksida, što bi poništilo korist od kompenzacije ugljičnog dioksida, rekao je.

Zamisao o kompenzaciji ugljika jednostavnom sadnjom drveća "sada je u suprotnosti s onim što zagovara znanost", smatra Crowther, koji kani sudjelovati u radu predstojećeg klimatskog summita Ujedinjenih naroda COP28 u Dubaiju da bi kreatorima politika prenio poruku.

"Ovaj dokument, ovo istraživanje mora uništiti manipulativni zeleni marketing", rekao je Reutersu. Nastavak studije iz 2019. o obnovi šuma Istraživanje je nastavak važne studije iz 2019. čiji je koautor također Crowther.

Po njoj bi se obnovom šuma moglo izvući otprilike 205 gigatona ugljičnog dioksida viška iz atmosfere.

No rezultati istraživanja i nastojanje da se zasadi bilijun stabala, što je podupro i tadašnji američki predsjednik Donald Trump, potaknuli su polemiku među znanstvenicima i ekolozima.

Mnogi znanstvenici i aktivisti, među njima i švedska aktivistica Greta Thunberg, smatraju da se drveće predstavlja kao previše pojednostavljen "lijek" za klimatsku krizu te bi mogao odvratiti pozornost od napora koji se ulažu u smanjenje upotrebe fosilnih goriva, glavnoga krivca za klimatske promjene.

Više od 40 znanstvenika u časopisu Science piše da je studija iz 2019. možda "napuhala" potencijal sekvestracije ugljika u obnovi šuma za 4 do 5 puta, uzme li se u obzir sadnja drveća u ekosustavima koji nisu šumski, što je jedan od propusta.

On smatra da najnovija brojka koju je iznio Crowther - 226 gigatona - uključuje i ugljik nakupljen na mjestima koja "nisu prikladna" za sadnju drveća, a to su velike nadmorske visine.

Također smatra da se autori pretjerano oslanjaju na rast šuma u savanama, što je po njemu nemoguće.

Crowther odgovara da, premda i aktualna i prethodna studija ukazuju na to gdje bi trebalo saditi drveće, to ne znači da ga doista ondje treba posaditi.

Precizno razraditi proces obnove šuma da bi bio učinkovit Autori studije ističu da obnova šuma mora biti precizno razrađena da bi bila učinkovita.

Među ostalim smatraju da šume moraju biti raznolike i da se ne smije pribjeći masovnoj sadnji jedne vrste drveća, kao i da obnova šuma treba služiti potrebama lokalnih zajednica.

Crowther i njegovi kolege u svome radu ističu kako smatraju da je zaštita postojećih šuma korisnija od pokušaja njihova ponovnog "uzgoja".

Od ukupnog potencijala sekvestracije ugljičnog dioksida samo bi 39 posto bilo od pošumljavanja ogoljelih područja. Kompenzacije ugljika koriste tvrtke ili organizacije koje ispuštaju stakleničke plinove u atmosferu, plaćajući drugom subjektu i kompenzirajući ono što emitiraju te tako smanjuju svoje neto emisije.

Za postizanje nulte stope sve emisije stakleničkih plinova trebale bi biti anulirane kroz pohranu ili sekvestraciju ugljika.

Izvor: index.hr, 15.11.2023.

Tvrtka Šmit Electronic sa svojim brendom White Shark, na najvećem regionalnom sajmu video igara, gaminga i prateće opreme Reboot Infogamer powered by A1 potvrdila je svoju lidersku poziciju gaming industije te dala snažnu podršku kako industriji video igara i gaming opreme tako i brizi za okoliš, zaštiti prirode i društveno odgovornim projektima.

Sajam Infogamer na Zagrebački velesajam od 9. do 12. studenoga 2023. vratio se nakon četiri godine pauze u nikad većem i sadržajima bogatom izdanju, sa više od 90 izlagača, među kojima White Shark kao jedan od najvećih dovodi i 16 svojih Influencera. 

White Shark je već godinama regionalni lider u distribuciji računalne i gaming opreme te je uz pažljivo odabrani portfolio proizvoda, dobru distribuciju po gotovo cijeloj Europi te odličan digitalni marketing s preko 50 Influensera, prošle godine postao idejni začetnik i sponzor mnogih društveno odgovornih projekata, što je potvrdio i organizacijom nekoliko panel rasprava u sklopu ovogodišnjeg Infogamera i to o temama od šireg društvenog značaja.

Jedna od tema panela bila je „brinimo jedni o drugima”, što je i jedan od projekata na kojima radi White Shark u sklopu svoje inicijativu „Let's Care about each other”, za što su na Infogameru predstavili donaciju od 100.000 dolara (USD) za zaštitu morskih pasa i njihovog okoliša. White Shark je ovime postao i službeni donator najveće svjetske organizacije za zaštitu okoliša „International Union for Conservation of Nature” s fokusom na zaštiti morskih pasa.

Važnim projektom za zajednicu kojeg je White Shark izdvojio na drugoj panel raspravi, pokrenuta je suradnja s učilištem Algebra u Zagrebu gdje u sklopu kampanje „From Game to Business”, stipendiraju punom stipendijom ( 4.700€ godišnje sve 4 godine studija ) mladog developera iz Petrinje – Luku Djaka. Također nedavno je potisan i ugovor o stipendiranju mladog gaming entuzijasta Josipa Halambeka za 4 godišnje srednjoškolsko obrazovanje u Novskoj kojim će postati stručnjak za razvoj računanih igrica. Također White Shark je sponzorirao ekipu kutinske gimnazije pri odlasku na svjetsko natjecanje u robotici koje se ordržalo prije mjesec dana u Copenhagenu.

Šmit Electronic kao i White Shark osnovao je, i vlasnik je Stjepan Šmit, koji je svojim vizijama i velikim zanimanjem za ICT i gaming u 30 godina poslovanja, od 1994. do danas, od male softverske tvrtke u Kutini stvorio vodeći gaming brend na domaćem i širem regionalnom tržištu.

Tako gaming danas čini više od 50 posto njihove prodaje, a kako je to raslo godinama logično je bilo stvoriti novi brend samo za to, i tako je 2016. nastao White Shark a za nekoliko mjeseci se pokreće još jedan gaming brand BARRACUDA.

Šmit je naglasio da na ovogodišnjem sajmu Infogamer White Shark nastupa po četvrti put, a uz predstavljanje aktualne ponude i nadolazećih noviteta, organizirali su i sudjeluju u tri panela - o opasnostima interneta i društvenih mreža, mogućnostima obrazovanje u razvoju računalnih igara i o zaštiti okoliša i očuvanju našeg okruženja. Za narednu godinu su najavili još jednu kampanju pod radnim nazivom „Play responsable“

„Cilj je svega dodatno se predstaviti široj društvenoj zajednici, za što je Infogamer kao jedan od najvećih sajmova u regiji, ali i svijetu, odlična platforma. Poslovanje White Sharka je stabilno, a iako se snažni rast gaminga u pandemiji prošle i ove godine usporio, naši proizvodi su na policama svih glavnih retailera u Hrvatskoj i u ponudi većine webshopova. Izvozimo i u 35 zemalja, što čini preko 70 posto pometa i dalje raste”, otrkrio je Šmit.

Za iduću 2024. godinu Šmit je najavio da nastavljaju s izlaganjima na sajmovima ali kreću s nastupima i na novim, poput ChanelHub-a u veljači u Abu Dabiju s ciljem širenja na zemlje sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

White Shark putem svoje kampanje „Let's care about each other” brine ne samo o zaštiti morskih pasa nego i općenito o zaštiti okoliša, podržavajući i organizirajući akcije čišćenja mora i obale. Obavezujemo se izbaciti i plastiku iz svih pakiranja, i uvesti u asortiman sve više proizvoda od reciklirane plastike. Krajem godine nam već stižu prve laptop torbe i ruksaci koji su napravljeni od recikliranih boca” , poručio je Šmit.

Izvor: vecernji.hr, 10.11.2023.

Kao škola koja kontinuirano želi poticati inovativnost i razvoj STEM područja, realizacijom ovog projekta naš tim robotičara je stekao neprocjenjivo iskustvo koje će prenijeti ostatku ekipe i nadam se da će svi zajedno kontinuirano nastaviti s radom kojim će i dalje razvijati znanje, inovativnost, kreativnost, iskustvo i timski duh.

Osim toga, sudjelovanje na europskom natjecanju donosi veliku vrijednost našoj školi i lokalnoj zajednici.

Osvojivši drugo mjesto na WRO (Samobor, World Robotic Olympiad, https://wro.hr/) državnom natjecanju u kategoriji RoboMission Senior početkom mjeseca lipnja 2023., učenici su se plasirali na navedeno natjecanje.

Tim pod nazivom GOAT zastupao je našu zemlju na navedenom europskom natjecanju.

Ekipu su činili učenici Srednje škole Tina Ujevića u sastavu: Marta Rimac, Eva Petranović i Niko Kožić (učenici trećeg razreda 

prirodoslovno-matematičke gimnazije) pod vodstvom mentora Damira Petravića. U kategoriji Robomission Senior osvojili značajno 21. mjesto od 41. ekipe u iznimno jakoj svjetskoj konkurenciji.

Napominjem da su završili na 9. mjestu od europskih zemalja (ispred njih su bile ekipe iz Rumunjske, Njemačke, Švicarske, Belgije, Mađarske i Slovačke.

GOTOVO 40 posto ledenih grebena na Antarktici značajno se smanjilo u zadnjih 25 godina, objavili su danas znanstvenici, što je Europska svemirska agencija ocijenila "alarmantnim".

Od 1997. do 2021. godine 71 od 162 ledena grebena na Antarktici izgubio je na masi, od kojih 68 "statistički značajno", po istraživanju čiji su rezultati objavljeni u četvrtak u časopisu Science Advances.

Znanstvenici su istaknuli da je gubitak mase veći od normalnih fluktuacija i da je to još jedan dokaz kako klimatske promjene pogađaju Antarktiku.

"Očekivali smo da će većina grebena prolaziti kroz cikluse brzog, ali kratkoročnog smanjenja, da bi polako ponovno narasli. Umjesto toga vidimo da ih se gotovo polovica smanjuje bez naznaka oporavka", rekao je glavni autor istraživanja Benjamin Davison sa Sveučilišta u Leedsu.

Slatka voda bi mogla promijeniti strujanje u oceanu 

Tijekom promatranog razdoblja, znanstvenici su utvrdili da je 29 ledenih grebena dobilo na masi, a 62 se nisu značajno promijenila. 

Po znanstvenicima, 48 ledenih grebena izgubilo je više od 30 posto svoje mase u 25 godina. Ključni pokretač topljenja bile su oceanske struje i vjetrovi na zapadnoj strani Antarktike, gurajući topliju vodu pod ledene grebene. 

Ledeni grebeni su plutajuće platforme leda oko Antarktike koje pomažu zaštititi i stabilizirati ledenjake usporavajući njihovo otjecanje u ocean. 

Veliko topljenje ledenih grebena oslobađa slatku vodu u ocean, što bi se moglo odraziti na oceansku cirkulaciju, po Europskoj svemirskoj agenciji, čije su satelitske radarske snimke korištene u istraživanju. 

Prvi zaključci objavljeni prošli mjesec pokazali su da je morski led oko Antarktike ove zime bio rekordno nizak.

Izvor: index.hr, 12.10.2023.

Malo koja škola se može pohvaliti svojim vlastitim radijem, ali tu privilegiju postigla je Osnovna škola “Valentin Klarin” Preko i to zahvaljujući Alfa radiju i White Sharku. Naime, oni su školi osigurali opremu pomoću koje su učenici izravno ušli u radijski svijet. Oprema je na adresu stigla prošli tjedan, a malo je reći da je u školi zavladalo opće zadovoljstvo. Inače, školski radio se prikladno, prema Valentinu Klarinu, zove “Val”.

– Svi smo bili jako uzbuđeni kada se oprema montirala, pogotovo kada su učenice najavile puštanje radija u eter. Za sada je plan da to bude program koji će biti raznolik tijekom tjedna. Neke emisije ćemo snimati unaprijed, a jedanput tjedno planiramo ići i uživo. Bavit ćemo se raznim temama vezanim uz otok Ugljan, vršnjačke probleme, informativne emisije, a bit će tu i glazbe. Zapravo sve ono što djecu zanima. Učenici su jako uzbuđeni i već se oko 60 učenika prijavilo za sudjelovanje u radijskoj izvannastavnoj aktivnosti – rekla je učiteljica Linda Kolega Babajko iz Osnovne škole „Valentin Klarin“ Preko.

Učenici kao i cijelo osoblje škole oduševljeni su viđenim, a ne skrivaju ni svoju zahvalnost.

– Zahvalni smo Alfa radiju i White Sharku na mogućnosti koje su nam dane. Posebno jer su djeca s otoka pod navodnicima “hendikepirana” što se tiče kulturnih događanja, kazališta, kina i svega ostalog što djeca u gradovima inače imaju. Kroz radio kao medij, koji je malo i zapostavljen, čut će se njihova riječ, a usput će učiti novinarsku i tehničku stranu radijskoj posla. U planu nam je i streamati emisije preko You Tube kanala, a možda i uživo otvoriti 24-satni program. Ivan nam je predložio puno toga, ali vidjet ćemo kakvi ćemo biti s vremenom. Ja kao voditeljica radijske skupine svakako bih voljela da ostvarimo što više toga – dodaje učiteljica Kolega Babajko.

Ivan kojega učiteljica spominje je Ivan Ileković, radijski voditelj Alfa radija koji se spremno zaputio na otok Ugljan, točnije u općinu Preko gdje je učenicima u Osnovnoj školi “Valentin Klarin” omogućio da imaju svoj radio i da nauče sve potrebno.

– Igrom slučaja, prilikom provedbe jednog edukativnog projekta Alfa radija s osnovnim školama, povezali smo se s Osnovnom školom “Valentin Klarin”. U razgovoru s učiteljicom Lindom koja vodi osnovnoškolsku novinarsku grupu, saznali smo da već jako dugo žele osnovati školski radio. No, problem su imali s nabavkom opreme i edukacijom za korištenje iste. Mi smo prepoznali strašno veliku želju za osnivanjem školskog radija kod učenika, ali i učiteljice, pa smo im odlučili pomoći koliko god možemo. Tu nam se pridružio brand White Shark koji je donirao dio opreme za rad. Na tome im stvarno od srca zahvaljujemo jer su bili pristupačni i velikodušni. Dio opreme smo osigurali i mi s Alfa radija – priča Ivan.

Nakon postignutog dogovora, Ivan se uputio na otok Ugljan kako bi učenicima posložio opremu, složio da sve radi kako treba i, naravno, održao edukaciju o tome kako radio funkcionira i kako učenici sami mogu snimati emisije.

– Imali smo i svečano otvaranje radija u školi na kojem su prisustvovali svi učenici. Učiteljica Linda mi je kasnije javila da je čak 60 učenika zainteresirano za rad na školskom radiju. Ja im želim svu sreću, drago mi je da smo mogli pomoći. Od srca im želim da budu najbolji školski radio u cijeloj Hrvatskoj – poručio je Ivan Ileković.

Zahvalnost na svemu ostvarenom izrazio je i ravnatelj škole Kristijan Smud.

– Htio bih se zahvaliti gospodinu Ivanu s Alfa radija, samom Alfa radiju i White Sharku što su nam pomogli u realizaciji da pokrenemo naš školski radio “Val” kao Valentin Klarin. Djeca su oduševljena, nadam se da ćemo uspjeti ostvariti sve što smo zamislili. Ideja se razmatra već pet godina jer prije pet godina psihologinja je došla na istu. Nekakvu radio postaju smo pokušali “sklepati” sami, ali nikako nije konkretno krenula s radom. Sada, uz novu opremu, možemo krenuti kako treba – rekao je ravnatelj Smud.

Naravno, posebno zadovoljni i zahvalni su učenici koji će radijsku opremu najviše koristiti.

Cilj je ostvaren, svi u Osnovnoj školi “Valentin Klarin” Preko su zadovoljni, a radio “Val” sada može uploviti u radijske valove.

Izvor: Klikni.hr, 7.10.2023.

U velikoj akciji čišćenja koja se održala u ponedjeljak u popodnevnim satima, tridesetak je volontera iz više država u par sati sakupilo tridesetak velikih vreća otpada razbacanog po parkiralištima i uz obalu ispod hotela Amphora na splitskom Žnjanu.

Akciju su zajednički organizirali ljudi iz udruga RokOtok i Čisteći medvjedići uz pomoć ekipe kutinskog White Sharka (s ambasadorima, našom najvećom daljinskom plivačicom Dinom Levačić, i doktorom Alenom Soldom), kao i nizozemski Trashpacker Tijmen Sising koji obilazi Hrvatsku i drži predavanja o ekologiji i problemima koje uzrokuje jednokratna plastika.

Naime, ovaj je mladić došao u Split kao turist i sad se vraća kako bi “vratio” to što je uživao u ljepotama naše obale tako da pokuša vlasnike splitskih hotela nagovoriti da koriste recikliranu plastiku i promijenimo način razmišljanja te napravimo velike promjene u sustavu.

Okupljene čistače su ispred organizatora pozdravili Ribafish i predsjednica splitske podružnice Čistećih medvjedića, neumorna i vječno nasmijana Ivana Leskur, podijelili okupljenima rukavice, vrećice i alat i usmjerili ih koji dio da čiste, što se pokazalo potpuno nebitnim jer otpada ovdje ima za još desetak akcija čišćenja. Dakle, nevjerojatno što i koliko su ljudi u stanju baciti na metar od parkinga i plaža…

Akciji su se pridružili mladi i stariji građani Splita željni urednije okolice, cijela obitelj Delić, najveći hrvatski pivski znalac Marko Ožegović, mladi Amerikanci iz Crkve Isusa Krista Hrvatska, i puno onih divnih vrijednih ljudi koji su jednostavno samo čuli da netko brine o prirodi i došli pružiti ruku.

Uz ogromnu količinu plastičnih i staklenih boca, potrganih stolica, ležaljki, pelena i kondoma, hit dana je svakako bila masivna WC školjka koju je netko ugurao u krošnju stare smokve tik do mora. Kao i na svim dosadašnjim akcijama, i ovoga su puta pozvani nadležni koji će zbrinuti ovih pola tone otpada, a istovremeno pozivamo i sve vas da se pridružite novim akcijama Čistećih medvjedića u Zagrebu, Varaždinu i Križevcima s posebnim naglaskom na čišćenje gradova i plaža od odvratnih opušaka.

Hvala Splićanima na sjajnoj zabavi, savršenoj organizaciji i prekrasnom danu, čisto, čisto!

Projekt preplivavanja Bristolskog kanala obuhvatio je preplivavanje Galway baya i Fastnet Rocka kao dio pripremnog i aklimatizacijskog dijela u Irskoj. 

• 16.07.2023. - Nepredvidljivo irsko vrijeme se poigravalo sa terminom  za start za preplivavanje Galway Baya u dužini od 10.5km. Od samog starta Dina je krenula odlučno. Snažno je grabila more i vrlo brzo došla do svoje prve, druge hidracije i nastavila dalje kilometar po kilometar. Sve je bilo prema planu do šestog kilometra kad je uslijedila nagla i nenadana promjena vjetra na zapadnjak, koji je poremetio Dinin ritam, te je trebalo neko vrijeme da pronađe svoj zaveslaj. Ugledavši ispod sebe plićinu, znala je da je blizu cilja. Sve misli u glavi su nestale, dno mora je postajalo sve bistrije, a kopno sve bliže. Štoperica je stala na 02:41:14, čime je izjednačila ženski rekord.

• 25.07.2023. - 20,5 km dugo preplivavanje  Fastnet Rock bilo je još jedna posebna avantura Dininog preplivavanja, popraćena netipičnim irskim danom s dosta sunca i malo vjetra. Usprkos tome, prepreka nije nedostajalo. Malo hladnije more od očekivanog i hladni dio (11-13°C) koji se činio da traje vječno učinili su plivanje “zanimljivim”. Za Dinu poseban doživljaj bio je završiti preplivavanje podno impresivnog svjetionika Fastnet i to baš u vrijeme legendarne regate oko Fastneta. Dotaknuti cilj je uvijek poseban osjećaj zadovoljstva, sreće, ponosa. Za Dinu je to ovaj put bilo u vremenu novog ženskog rekorda  05:29:29.

Nakon prošlogodišnjeg uspješnog preplivavanja Sjevernog kanala i ovogodišnjeg preplivavanja Galway Baya i Fastnet Rocka, Dina je postala ŠESTA osoba na svijetu koja je ostvarila Irsku trostruku krunu.

• 09.08.2023. - Glavni cilj sezone bilo je preplivavanje Bristolskog kanala (27 km) između Wales-a i Engleske.Specifičnost samog preplivavanja je izrazito jaka struja koja se stvara zbog druge najveće razlike u plimi i oseci na svijetu zbog čega je Dina na kraju isplivala 42 km u vremenu  novog ukupnog rekorda rute 09:51:42.

Ovo preplivavanje zajedno sa Sjevernim kanalom i La Manche-om čini Originalnu trostruku krunu daljinskog plivanja, te je Dina postala 13 osoba na svijeta, koja je to uspjela, a ujedno i  prva osoba iz Hrvatske koja je preplivala Bristolski kanal i prva osoba iz Hrvatske koja je ostvarila Originalnu trostruku krunu, kao i Irsku trostruku krunu.

POVRŠINSKA temperatura oceana oko Florida Keysa ovog je tjedna porasla na 38.44 Celzijeva stupnja, odnosno dosegla je razinu vruće kade, dok bi normalne temperature vode za to područje u ovo doba godine trebale biti između 23 i 31 stupanj, objavila je Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA).

Sve veća učestalost i intenzitet loših vremenskih uvjeta - kako na kopnu tako i u oceanima - simptomatični su za globalne klimatske promjene koje pokreću ljudi. Nema detaljnih evidencija o promjenama površinske temperature oceana, ali studija iz 2020. navodi da je najviša do tada zabilježena temperatura bila u Perzijskom zaljevu i iznosila 37.61 Celzijev stupanj. 

"Vode u zaljevu jako su vruće"

Južna obala Floride bori se s ekstremnim toplinskim valom koji prijeti morskom životu i oceanskim ekosustavima. "Nismo očekivali da će do zagrijavanja doći tako rano u godini i da će biti tako ekstremno. Izgleda da se radi o presedanu", rekao je prošlog tjedna za CNN Derek Manzello iz NOAA-e. 

Toplinski valovi sve više pogađaju svjetske oceane, uništavajući alge, morsku travu, koralje i ostale ekosustave poput golemog šumskog požara koji se zbiva u moru. Istraživanje iz 2019. je pokazalo da se posljednjih godina utrostručio broj dana s toplinskim valovima u oceanima. 

Stručnjaci navode da je takozvana toplinska kupola 2021. ubila više od milijardu morskih životinja duž kanadskog dijela Tihog oceana. Kapetan ribarskog broda Dustin Hansel, koji ribari u Key Largu, jučer je kazao da je ulov zadnjih pet godina sve lošiji i lošiji te da na tom području primjećuje sve više uginulih riba. 

"Što se tiče voda u zaljevu, svih voda u blizini obale, jako su vruće. Iznimno vruće", rekao je Hansel, a prenosi The Guardian. 

"Ovo može biti smrtonosno"

Svjetska meteorološka organizacija upozorila je da temperature mora poput onih u Južnoj Floridi mogu biti smrtonosne za život u moru i ugroziti oceanske ekosustave te utjecati na ljudske zalihe hrane i sredstva za život.

NOAA je ranije ovog mjeseca upozorila da bi toplija voda oko Floride mogla pojačati tropske oluje i uragane, koji stvaraju više energije iznad toplijih voda. Visoke temperature oko otočja Florida Keys također ugrožavaju koraljne grebene.

Znanstvenici su primijetili izbjeljivanje, pa čak i ugibanje nekih od najotpornijih koralja Keysa, rekao je Ian Enochs, voditelj programa za koralje pri NOAA-i. "Nervozan sam zbog toga koliko se rano ovo događa", kazao je. 

Za sada nije poznato hoće li se temperature zabilježene na Floridi smatrati svjetskim rekordom jer se radi o plitkom području s puno morske trave na koje mogu utjecati visoke temperature tla u obližnjem nacionalnom parku Everglades, rekao je tropski meteorolog Brian McNoldy sa Sveučilišta Miami. 

Povod današnje konferencije za medije je bilo Dinino preplivavanje Bristolskog kanala (Wales, Engleska), posljednjeg koraka do Original trostruke krune.

Original trostruka kruna obuhvaća preplivavanje La Mancha, Sjevernog kanala i Bristolskog kanala.

Bristolski kanal zbog svoje dubine zaljeva (preko 100km) pogoduje razvitku plimnog vala koji može varirati od 5m do 13m. Tako velike morske mijene uzrokuju snažne struje, pa je moguće da će Dina preplivati dvostruko duže od pravocrtnog pravca (27km).

Uspješnim preplivavanjem Bristolskog kanala, Dina bi postala 8. osoba na svijetu i prva osoba iz Hrvatske koja je preplivala Original trostruku krunu.

Dina Levačić je hrvatska daljinska plivačica i prva Hrvatica koja je preplivala La Manche. Dina je rođena u Splitu 1996. godine. Podrijetlom je s Ista. Članica je kluba daljinskog plivanja Split, stanuje u mjestu Mravince, Solin.
Godine 2014. vrlo uspješno je sudjelovala na argentinskoj turneji. Najprije je bila četvrta na maratonu u Rosariju, potom šesta na 57 kilometara dugom maratonu između gradova Santa Fe i Coronde. Na kraju turneje isplivala je Hernandarias Parana, najduži plivački maraton na svijetu (88 kilometara) koji se pliva u muljevitoj rijeci Parani. Isplivala ga je za manje od 10 i pol sati i završila na visokom 5. mjestu.
Na svim maratonima prati je majka Željana, treneri su joj Karla i Slaven Šitić. Studentica je Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.
U kolovozu 2019. godine Levačić je preplivala japanski Prolaz Tsugaru dug 31 kilometar koji spaja Japansko more i Tihi ocean između otoka Honshu i Hokkaido za 7 sati i 13 minuta s jednim od najboljih vremena. Levačić je tako završila četvrti od velikih sedam plivačkih maratona Oceanovih sedam.
Time je postala tek 67 osoba na svijetu koja je to napravila.
Zadnji plivački maraton završila je 14. ožujka 2023. i time postala najmlađa žena koja je preplivala svih sedam maratona.