Zahvala za RokPoluotok 2025
by Ribafish, 27. srpnja 2025.

Naravno da ću zaboraviti nekog važnog, ali star sam, glup i još mi more šumi u uhu. Hvala svima!

Sve kreće od Kasandre – možda nije najsunčanija, ali je motor svega: od mailova, poziva, poklona, logistike do kuhanja božanskih šalši i paprika. Skidam kapu.

Hvala Mimi, Elli i Saši iz Udruge – zbog vas bilježnici i natječaji imaju smisla. Boycha za provjeru svakog detalja, Danijeli za lekture i savjete, Čistećim medvjedima i Offset.hr-u gdje su spavali pokloni. Posebno hvala ljudima koji su dvaput pakirali darove.

Imali smo dva skipera: Lovru Legendu i Davora Savršenog. Sve pod kontrolom, iako su klima i škrinja krepale. Ogi, nisi zaboravljen! Boris je manje plivao, ali postao prvi časnik palube. Dudi na porodiljnom, Marina ga dostojno zamijenila. Nikola spašava i masira, uz Kasandru, kad ostanem bez mišića. Posadu predvodi Riđovka – brod nam je bio pravi katalog ljepote i snage.

Liječnici: Iva, Damir, Ana, Trpi, Mirisa, Sanda, Magdalena… svi divni ljudi koji su dane godišnjeg utukli pazeći na nas i psihički podržavajući kapetana. Hvala do neba! Posebno priznanje za Nikolu, Davora i Damira koji su spasili Talijanku – ponosan sam što vas znam.

Plivači: amateri i profići – Sara, Vjeran, Tomo, Matija, Miha, Saša, ŠD Riba, Đurđica, Boris – hvala vam! I Damir s kajakom za dodatnu sigurnost.

Sponzori (Sport Vision, RBA, FINA…) – zahvalni smo! Hvala donatorima poklona i vrećica, Francu iz Dora trgovine, TZ-ovima koji su nas nosili na dlanu i onima koji su nas – ojačali. Ministarstvo Pomorstva, Lučke Kapetanije, Policija, hoteli, Adriatic Osiguranje, vatrogasci Poreča i Umaga – kapa do poda.

Hrana: hvala Kauflandu, Lareto Foodu, Podravci, Rio Mareu, ali i konobama koje su nas nahranile i domaćinima koji su nam donijeli cugu – Barun, Florijanović, Matošević, Kardumi, Puklaveci, Beri, Mihaela… I naravno, trostruki barmen prvak Marko Ristić!

Zahvaljujemo svima koji su nas došli izgrliti, dali nam krevet, vez, pojeli i zaplovili s nama. Igor upravo dovršava dokumentarac. Gledajte!

Najveće hvala roditeljima, bakama, tetama koji su doveli djecu na druženja. Vi ste srce ovog projekta. Ako smo vam ugrijali srce – uspjeli smo.

Vidimo se u sljedećoj pustolovini.
Vole vas Barba Ribafish, Kasandra i Dživo

Izvor: https://ribafish.com/zahvala-za-rokpoluotok-2025/

Prvim od ukupno dvanaest organiziranih sportsko – ekološko – edukativnih druženja s djecom i odraslima, u Fažani je počelo posljednje poglavlje plivanja Ribafisha po Jadranu – krenuo je drugi dio projekta RokPoluotok!

Plaža Dječje igralište u Fažani na jugozapadnoj obali Istre bila je ove nedjelje prepuna vesele djece koja su odslušala malu priču o opasnostima plastike i drugog otpada, potražila skriveno blago, počistila plažu i jo š neko vrijeme tumarala po Fažani u potrazi za Geocachevima. Sve se to odvijalo nakon što su ranim jutrom tog dana troje plivača (iz Hrvatske i Slovenije) otplivali dionicu od Galebovih stijena kraj Pule do same Fažane u duljini od 7.100 metara.

„More je bilo idealno za daljinsko plivanje, čisto, prozirno, s tek ponekom meduzom i onim nekim prozirnim organizmima koji su poput otopljenim gumenih bombona. I srećom – ne peku. Udaljenost od nešto više od sedam kilometara smo prošli u dva sata.“ Rekao je plivač Domagoj Jakopović Ribafish.

„Bilo je super plivati #rokpoluotok, atmosfera je sjajna, a mi plivači uvijek težimo nekim novim izazovima!“ napomenula je Tina Jeronmen, plivačica i trenerica plivanja ljubljanskog ŠD Riba, koja je na plivanje u Pulu došla s kolegicom Nikom, pa je tako Ribafish plivao u društvu dvije ribe iz Ribe!

Na samom dočeku se okupilo osamdesetak djevojčica i dječaka od dvije do petnaest godina. Jako su se veselili poklonima i skrivanju blaga, a najviše veseli činjenica da su bez problema prionuli na čišćenje plaže i pritom objašnjavali svima oko sebe kako trebamo paziti na prirodu. Druženje je potrajalo više od dva sata tijekom kojih su se djeda družila i bila bez ekrana, pa je tako uućena jedna od glavnih poruka RokPoluotoka – kako je za sve najbitniji balans, i ako se dan pravilno rasporedi da se za sve ima vremena. Također, djeca su čula i to kako s roditeljima treba uvijek pričati i olijepim, a pogotovo o onim manje lijepim stvarima i kako je ovo prava prilika da upoznaju neke nove prijatelje. Sve okupljene Kaufland je nagradio besplatnim sladoledima!

Projekt RokOtok nastavlja svoj put već u ponedjeljak ujutro, kada se pliva 8.000 metara do Barbarige gdje je i doček u 10.00, a zatim u tri dionice do Rovinja gdje ćete moći slušati i zabaviti se na radionici u petak 27. srpnja u 10.00. Nakon toga, pliva se dalje sve do granice sa Slovenijom, pa vas Rokotočani pozivaju da se uključite u plivanje i još bolje da dođete na druženje!

Svako dijete koje dođe na radionicu dobit će vesele i edukativne darove koje su, kao i samo pokretanje projekta, omogućili sponzori Sport Vision Hrvatska, Raiffeisen banka u Hrvatskoj, Kaufland Hrvatska, Hyundai, Hrvatska turistička zajednica, Fina, Garmin Hrvatska, Lareto Food, Podravka, Rio Mare, UHU, te donatori White Shark, Speedo Hrvatska, Dora Trgovina, Geocaching Croatia, Offset.hr, Fish Clash, Doppelherz Hrvatska. Plivanje ćete moći pratiti i uživo zahvaljujući Mireu!

Raspored druženja RokPoluotok 2025.:

Fažana – 22.6. nedjelja 18.00

Barbariga 23.6. ponedjeljak 10.00

Rovinj 27.6. petak 10.00

Vrsar 30.6. ponedjeljak 10.00

Funtana 1.7. utorak 10.00

Poreč 2.7. četvrtak 10.00

Tar / Vabriga 3.7. petak 10.00

Novigrad 4.7. ponedjeljak 10.00

Karigador 8.7. utorak 10.00

Zambratija 11.7. petak 10.00

Savudrija 14.7. ponedjeljak 10.00

Umag 16.7. srijeda 18.00

Za dodatne informacije, obratite se na mail: udruga@rokotok.hr

Više o projektu, točne lokacije i raspored događanja potražite na službenim kanalima i društvenim mrežama Udruge RokOtok.Instagram: https://www.instagram.com/rokotokinsta/

Facebook: https://www.facebook.com/udrugaRokOtok/

Blog: https://ribafish.com/category/rokotok/

RIBAR Gojko Mitrović jučer je dostavio Institutu za biologiju mora Sveučilišta Crne Gore fotografije mlade jedinke velike bijele psine, koju je ulovio i pustio 12 kilometara od crnogorske obale, na dubini od 115 metara.

Ova vrsta prirodno obitava u Jadranskom moru i nastanjuje cijeli Mediteran, ali je njezina brojnost danas ipak znatno manja nego u prošlosti.

Velika bijela psina (Carcharodon carcharias) jedna je od najpoznatijih životinjskih vrsta na svijetu, a mediteranska populacija smatra se kritično ugroženom. Pojave ove vrste u mediteranskim zemljama vrlo su rijetke i često se pojedinačno bilježe u znanstvenoj literaturi.

"Napadi su iznimno rijetki"

Prema podacima Instituta, ovo je tek treći zabilježeni ulov u crnogorskim vodama u posljednjih gotovo 30 godina. Posljednja pojava mlade jedinke u Jadranu zabilježena je 2023. u Hrvatskoj.

"Iako odrasle bijele psine mogu predstavljati potencijalnu opasnost za ljude, napadi su iznimno rijetki. Strah ljudi od potencijalno opasnih životinja je razumljiv, ali uz točne informacije bez senzacionalizma, jasno je da je učestalost napada morskih pasa na ljude znatno manja u usporedbi s mnogim drugim životinjama, uključujući i one koje svakodnevno susrećemo", piše Institut.

U Crnoj Gori zabilježen je samo jedan napad morskog psa na čovjeka, sredinom 20. stoljeća. Na istočnoj obali Jadrana napadi su izuzetno rijetki, a posljednji sa smrtnim ishodom dogodio se u Hrvatskoj 1974. godine.

Posljednji napad bez smrtnog ishoda zabilježen je 2008. kod otoka Visa, kada je bijela psina napala ronioca koji je nosio ulovljenu ribu. Razmak između ta dva napada iznosi više od 30 godina.

Talijani ih godinama tražili, nisu pronašli nijednu

U većini mediteranskih zemalja, pa tako i u Crnoj Gori, ciljani lov velike bijele psine je zabranjen. 

Na Jadranu i u drugim dijelovima Mediterana nedavno je provedeno istraživanje talijanskih kolega u kojem se pokušalo pronaći i označiti jedinku bijele psine. Unatoč višegodišnjim pokušajima, nijedna nije zabilježena.

Velike bijele psine, raže i himere, odnosno hrskavičave ribe, spadaju među najugroženije skupine kralježnjaka na svijetu. Više od trećine vrsta iz te skupine suočeno je s prijetnjom izumiranja. 

Udruga RokOtok i Domagoj Jakopović Ribafish 22. lipnja 2025. kreću na završnu etapu projekta RokPoluotok – plivanje uz zapadnu obalu Istre, od Pule do Savudrije, s ciljem dolaska u Umag 16. srpnja. Time završava dvogodišnje plivanje oko istarskog poluotoka, koje uključuje više od 100 kilometara podijeljenih u 18 etapa.

Projekt kombinira sport, edukaciju i ekologiju. Na svakoj od 12 lokacija organiziraju se radionice za djecu, akcije čišćenja okoliša te zabavne aktivnosti poput geocachinga i potrage za blagom. Radionice naglašavaju važnost boravka u prirodi i brige za okoliš, a svako dijete dobiva edukativne poklone.

Plivanje je rezervirano za profesionalce uz brodsku pratnju, dok je sudjelovanje u radionicama otvoreno svima. Među sponzorima ističe se White Shark, koji je, uz ostale partnere, pomogao da projekt zaživi i ove godine.

RokOtok već godinama promovira ideju zdravog, aktivnog života i vraćanja djece prirodi. Njihove aktivnosti nagrađene su priznanjem Ponos Hrvatske, Local Hero te brojnim drugim nagradama. U suradnji s Čistećim medvjedićima, organizirali su i stotine eko-akcija čišćenja prirode.

Raspored dolazaka uključuje lokacije: Fažana, Rovinj, Vrsar, Poreč, Novigrad, Savudrija i druge.

„Vidimo se od 22. lipnja do 16. srpnja! Dođite na druženje, zaplivajte i zajedno napravimo nešto lijepo za naš jedini Planet.“

Izvor: ribafish.com, 05.05.2025.

Počeo je nikad veći i jubilarni Reboot InfoGamer

Četiri paviljona zagrebačkog Velesajma će tijekom četiri dana ugostiti desetke tisuća posjetitelja Reboot Infogamera

Počeo je nikad veći i jubilarni Reboot InfoGamer

Jubilarni, deseti po redu, Reboot InfoGamer održat će se od 14. do 17. studenog na zagrebačkom Velesajmu. U četiri paviljona - na nešto više od 10.000 četvornih metara - posjetitelji mogu očekivati mnoštvo zanimljivog sadržaja koji će zainteresirati sve zaljubljenike u gaming i svu popratnu tehnologiju. 

Osim izložbenih prostora za regionalnu gaming industriju s fokusom na hrvatsku, najmlađi, mladi i stariji gameri moći će pronaći otprilike 300 postaja za igranje, indie arenu s nezavisnim developerima, najnoviji gaming hardver najvećih domaćih i svjetskih proizvođača - od White Sharka i Asusa do AMD-a i Nintenda te drugih. 

Pozornost će tijekom svih dana sajma biti i na finalu 14. sezone A1 Adria lige, te na finalu A1 student eChallenge natjecanja. Najvještiji gameri s domaćih fakulteta natjecat će se u igrama Counter Strike 2, Rocket League i EA Sports FC 24, dok će igrači koji su izborili finale Adria lige odmjeriti snage u sljedećim naslovima: Counter Strike 2, EA Sports FC 24, FC Mobile i Brawl Stars. 

Na ovaj način esports natjecanja na ovogodišnjem izdanju Reboot InfoGamera ponudit će dobar presjek PC, konzolaškog i mobilnog gaminga. 

Igrači koji su sudjelovali na ovim natjecanjima prvo su prošli kroz višemjesečnu fazu kvalifikacija i ligaško natjecanje, a samo četiri najbolje momčadi ili igrača (ovisno o tome igra li se naslov timski ili individualno) izborile su nastup na velikoj gaming areni koju je na Reboot InfoGameru organizirao A1 kao partner sajma (ipak je puni naziv sajma Reboot InfoGamer 2024 powered by A1). 

Ukupni fond za ovih sedam finala esports natjecanja iznosi 42.000 eura, pozamašna svota koja će svakako zaintrigirati mnoge igrače koji se dosad još nisu odvažili sudjelovati u jednom od ovih natjecanja. 

S obzirom na pozornost koju je A1 tijekom godine posvetio kibernetičkoj sigurnosti, ne čudi ni činjenica da su u suradnji s CSI-em (Centrom za sigurniji internet) stvorili edukativnu igru za najmlađe u kojoj uče kako se primjereno ponašati na internetu i na što trebaju paziti kako bi ostali sigurni dok surfaju. Posjetitelji će igru također moći isprobati na sajmu, a zatim i preuzeti na svoje uređaje. 

PISMO powered by A1 također će predstaviti svoj projekt i održati niz interaktivnih radionica i događaja tijekom ovih četiri dana. Organizirali su radionicu za predškolce u domaćoj igri Moopies, dok će osnovnoškolci moći sudjelovati u game development radionici tijekom koje će napraviti svoju prvu igru.

Za one kompetitivne, organizirali su i natjecanje u igri Swing By koju je razvio studio ANIQ - alum njihova poduzetničkog inkubatora. 

Nakon što su nam Maja Fistrić iz A1 Hrvatska, suosnivač i direktor tvrtke Reboot te organizator Reboot InfoGamera Damir Đurović, voditeljica marketinških komunikacija u A1 Hrvatska Marina Parić i Andreja Šeperac, ravnateljica Regionalnog koordinatora Sisačko-moslavačke županije predstavili program sajma i sve što možemo očekivati na Reboot InfoGameru do kraja tjedna, održan je zanimljiv panel o ideji novih poticaja za ulaganje u domaću industriju videoigara. 

Panel je moderirao Aleksandar Gavrilović, glavni tajnik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara, dok su mu s lijeve i desne sjedili Joe Stirling Lee, istraživač britanske konzultantske tvrtke Olsberg SPI i Krešimir Partl, državni tajnik Ministarstva kulture i medija. 

Prvo je Joe Stirling Lee održao kratku prezentaciju o projekcijama njegove tvrtke kako bi hrvatska game development scena rasla uz dodatne državne poticaje, nakon čega su panelisti raspravljali o pozitivnim i negativnim stranama takvog modela investicija. 

Poučen iskustvom sličnih poticaja u filmskoj i TV industriji, Krešimir Partl izjavio je da su takvi poticaji dobra ideja za industriju, ali da prvo treba povećati investicije u domaće (manje studije) prije nego što se krene razmišljati o takvim poticajima; navodeći da su ti poticaji u filmskoj i TV industriji rezultirali time da strane (veće) produkcije bolje plaćaju od domaćih (manjih), zbog čega je domaća radna snaga u filmskoj industriji zapostavila domaću scenu i fokusirala se na rad samo na tim skupljim produkcijama koje mogu više platiti. 

IZVOR: vidi.hr / 14.11.2024.

Alen Soldo, profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu, neumorno radi na osvještavanju javnosti o važnosti zaštite mora i njegovih stanovnika. Njegova fascinacija morem i morskim bićima, posebno morskim psima, oblikovala je njegovu karijeru. U intervjuu otkriva kako se rodila njegova ljubav prema moru, koja ekspedicija ga je umalo stajala života i što želi postići svojim radom.

Kako je počela vaša ljubav prema moru?

Soldo se ne sjeća točnog trenutka kad je zavolio more, pretpostavlja da je to počelo već s rođenjem. Gledajući svoju djecu, koja su proplivala prije nego što su prohodala, zaključuje da je ljubav prema moru genetski usađena. Odrastao je u Splitu, a život bez mora za njega je bio nezamisliv.

Jeste li kao dijete već proučavali more i bića u njemu?

Soldo se ne sjeća svojih prvih ronilačkih maski, ali pamti da je više vremena provodio pod vodom nego na površini. S vremenom je uspio povezati svoju strast prema ronjenju s profesijom, što je rezultiralo time da se danas značajan dio njegovih znanstvenih radova temelji na istraživanjima koja uključuju ronilačke metode.

Gdje ste završili osnovnu i srednju školu?

Osnovnu školu završio je u Podstrani, predgrađu Splita, a srednju školu u Splitu, u tadašnjoj "staroj Realki."

Kako ste odlučili da more bude vaš profesionalni odabir?

Soldo priznaje da u vrijeme kada je upisivao fakultet nije bilo studija posvećenih moru u Hrvatskoj, osim jednog smjera na Kemijsko-tehnološkom fakultetu. Srećom, tijekom prve godine studija pokrenut je program Pomorsko-ribarske tehnologije, na koji se odmah prebacio.

Koji predmeti su vas najviše zanimali tijekom studija?

Soldo je bio fasciniran svim stručnim predmetima, uključujući i nautičke. Smatra da za potpuno razumijevanje morskih procesa nije dovoljno usko specijalizirano znanje, već je potrebna interdisciplinarnost. Njegova sposobnost predviđanja morskih pojava donijela mu je u medijima nadimak "zlogukog proroka."

Gdje ste išli na svoje prvo terensko istraživanje?

Njegovo prvo terensko istraživanje bilo je u Velebitskom kanalu krajem 90-ih, u vrijeme kada su tamo postojale tenzije između ribara. Tada je stekao dragocjeno iskustvo i naučio mnogo o teškom životu ribara.

Koja je bila najopasnija ekspedicija i što se dogodilo?

Soldo opisuje opasnu ekspediciju početkom 2000-ih, kada je istraživao naselja jastoga. Zbog dubinskog pijanstva, koje je doživio roneći na 70 metara dubine, zamalo je izgubio život. Ipak, uspio je zadržati dovoljno prisebnosti da se spasi, te sada o tome priča kako bi upozorio na opasnosti koje vrebaju ronioce.

U kojim ste morima sve istraživali i koja ekspedicija vam je posebno draga?

Soldo je istraživao mora diljem svijeta, osim Antarktičkog. Teško mu je izdvojiti najdražu ekspediciju, ali posebno ističe iskustvo ronjenja s velikom bijelom psinom u Južnoj Africi. O tome je sanjao još kao dijete, a to iskustvo ostalo je duboko u njegovoj svijesti.

Koja morska bića vas najviše fasciniraju i zašto?

Morski psi su za Solda posebna grupa organizama koje obožava. Oni su, kako kaže, savršena bića koja su danas pod velikim pritiskom čovjeka. Njihova zaštita jedan je od njegovih glavnih ciljeva, i on se kroz razne organizacije trudi podići svijest o njihovoj važnosti.

Što želite postići svojim radom?

Soldo želi da ljudi shvate kako je naš planet zapravo "More," a ne "Zemlja," jer je 71% površine prekriveno morem. Žali što se prema moru odnosi kao prema nečem dalekom i neživom. Naglašava da većina kisika na Zemlji dolazi iz mora te da klimatske promjene direktno ovise o njemu. Također, ukazuje na ubrzanu betonizaciju obale koja negativno utječe na morski okoliš. Soldo smatra da se o važnim pitanjima, poput zaštite mora, ne raspravlja dovoljno u javnosti, dok se političari bave sporednim temama.

Koja neželjena ponašanja ljudi prema moru vas najviše smetaju?

Soldo kritizira političare koji se morem bave samo tijekom ljetnih odmora. Iako postoji mnogo zakona za zaštitu Jadrana, smatra da se ti zakoni ne provode dosljedno. Osuđuje i način na koji se izrađuju studije o utjecaju na okoliš, koje često favoriziraju investitore umjesto da štite more. Predlaže promjenu tog postupka kako bi se osigurala nepristranost u izradi takvih studija, ali izražava sumnju da će se to uskoro dogoditi.

Izvor: 24sata.hr, 10.08.2024.

ROKOTOK

RokOtok je projekt nastao u spomen na Roka, radoznalog veselog dječaka koji je sa svojim ocem isplanirao obići sve hrvatske naseljene otoke, ali je avantura naglo prekinuta u njegovoj trinaestoj godini, kada je Rok napustio ovaj svijet. Njegov otac Domagoj Jakopović, poznatiji kao Ribafish, odlučio je ispuniti obećanje svom sinu, plivati od otoka do otoka, nastaviti priču i u nju uključiti drugu djecu i roditelje kako bi zajedno ostvarili njihov nikad završen životni projekt.

Cilj projekta je podići svijest o važnosti vremena koje roditelji, kroz sport, igru i učenje provode s djecom te razvijati i poticati dječju radoznalost, interese i istraživački duh. A upravo kroz igre i aktivnosti s roditeljima, planira klince učiti o kulturnoj i prirodnoj baštini svakog otoka koji posjeti. Dodatno, kroz posebno pripremljene ekološke radionice Ribafish će ukazati na važnost očuvanja okoliša, s posebnim naglaskom na ekološko zbrinjavanje otpada.

Ideja projekta

Ideja o ovom jedinstvenom projektu se rodila dok je Ribafish pisao knjigu RokOtok o svojim razgovorima i putovanjima s Rokom, i želja mu je da odlazak sina i suputnika u avanturama pretvori u društveno koristan projekt kako bi istaknuo važnost pozitivnih kvalitetnih zajedničkih aktivnosti djece i roditelja.

Dok su Rok i tata Domagoj uspjeli obići osam hrvatskih otoka, ideja ovog projekta je da se njihov životni cilj ipak ostvari kroz tri etape u kojima će Ribafish plivanjem spojiti sve hrvatske nastanjene otoke.

Znate li koliko ih je?

Profesor geografije Domagoj ih je izbrojao ni manje ni više nego 50!

Kad ste se zadnji put aktivno družili?

Pitanje je koje će Riba postaviti klincezama i klincima, ali i njihovim starcima i kroz razgovor u koji će ih uvesti ulomak iz knjige RokOtok podsjetiti na danas gotovo zaboravljene čari zajedničkog provođenja vremena.

Po Ribafishevu dolasku na otoke djeca i njihovi roditelji u njegovom će društvu potražiti skriveno blago i usput saznati nešto više o ekološkom zbrinjavanju otpada, raznim novim igrama koje mogu igrati te zanimljivostima o otoku na kojem borave.

Pričat će se o važnosti učenja, druženja i raznih načina uz pomoć kojih mogu naučiti kako pomoći našem Planetu i što svakodnevno, osim skupljanja smeća za sobom, ponekad i za drugima, možemo učiniti za našu bolju i čišću budućnost.