Home Kategorija

Let's care about each other

White Shark evoluira u simbol brige za svijet oko nas.

Alen Soldo: Mjesec dana sam ronio s velikom bijelom psinom

Alen Soldo, profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu, neumorno radi na osvještavanju javnosti o važnosti zaštite mora i njegovih stanovnika. Njegova fascinacija morem i morskim bićima, posebno morskim psima, oblikovala je njegovu karijeru. U intervjuu otkriva kako se rodila njegova ljubav prema moru, koja ekspedicija ga je umalo stajala života i što želi postići svojim radom.

Kako je počela vaša ljubav prema moru?

Soldo se ne sjeća točnog trenutka kad je zavolio more, pretpostavlja da je to počelo već s rođenjem. Gledajući svoju djecu, koja su proplivala prije nego što su prohodala, zaključuje da je ljubav prema moru genetski usađena. Odrastao je u Splitu, a život bez mora za njega je bio nezamisliv.

Jeste li kao dijete već proučavali more i bića u njemu?

Soldo se ne sjeća svojih prvih ronilačkih maski, ali pamti da je više vremena provodio pod vodom nego na površini. S vremenom je uspio povezati svoju strast prema ronjenju s profesijom, što je rezultiralo time da se danas značajan dio njegovih znanstvenih radova temelji na istraživanjima koja uključuju ronilačke metode.

Gdje ste završili osnovnu i srednju školu?

Osnovnu školu završio je u Podstrani, predgrađu Splita, a srednju školu u Splitu, u tadašnjoj "staroj Realki."

Kako ste odlučili da more bude vaš profesionalni odabir?

Soldo priznaje da u vrijeme kada je upisivao fakultet nije bilo studija posvećenih moru u Hrvatskoj, osim jednog smjera na Kemijsko-tehnološkom fakultetu. Srećom, tijekom prve godine studija pokrenut je program Pomorsko-ribarske tehnologije, na koji se odmah prebacio.

Koji predmeti su vas najviše zanimali tijekom studija?

Soldo je bio fasciniran svim stručnim predmetima, uključujući i nautičke. Smatra da za potpuno razumijevanje morskih procesa nije dovoljno usko specijalizirano znanje, već je potrebna interdisciplinarnost. Njegova sposobnost predviđanja morskih pojava donijela mu je u medijima nadimak "zlogukog proroka."

Gdje ste išli na svoje prvo terensko istraživanje?

Njegovo prvo terensko istraživanje bilo je u Velebitskom kanalu krajem 90-ih, u vrijeme kada su tamo postojale tenzije između ribara. Tada je stekao dragocjeno iskustvo i naučio mnogo o teškom životu ribara.

Koja je bila najopasnija ekspedicija i što se dogodilo?

Soldo opisuje opasnu ekspediciju početkom 2000-ih, kada je istraživao naselja jastoga. Zbog dubinskog pijanstva, koje je doživio roneći na 70 metara dubine, zamalo je izgubio život. Ipak, uspio je zadržati dovoljno prisebnosti da se spasi, te sada o tome priča kako bi upozorio na opasnosti koje vrebaju ronioce.

U kojim ste morima sve istraživali i koja ekspedicija vam je posebno draga?

Soldo je istraživao mora diljem svijeta, osim Antarktičkog. Teško mu je izdvojiti najdražu ekspediciju, ali posebno ističe iskustvo ronjenja s velikom bijelom psinom u Južnoj Africi. O tome je sanjao još kao dijete, a to iskustvo ostalo je duboko u njegovoj svijesti.

Koja morska bića vas najviše fasciniraju i zašto?

Morski psi su za Solda posebna grupa organizama koje obožava. Oni su, kako kaže, savršena bića koja su danas pod velikim pritiskom čovjeka. Njihova zaštita jedan je od njegovih glavnih ciljeva, i on se kroz razne organizacije trudi podići svijest o njihovoj važnosti.

Što želite postići svojim radom?

Soldo želi da ljudi shvate kako je naš planet zapravo "More," a ne "Zemlja," jer je 71% površine prekriveno morem. Žali što se prema moru odnosi kao prema nečem dalekom i neživom. Naglašava da većina kisika na Zemlji dolazi iz mora te da klimatske promjene direktno ovise o njemu. Također, ukazuje na ubrzanu betonizaciju obale koja negativno utječe na morski okoliš. Soldo smatra da se o važnim pitanjima, poput zaštite mora, ne raspravlja dovoljno u javnosti, dok se političari bave sporednim temama.

Koja neželjena ponašanja ljudi prema moru vas najviše smetaju?

Soldo kritizira političare koji se morem bave samo tijekom ljetnih odmora. Iako postoji mnogo zakona za zaštitu Jadrana, smatra da se ti zakoni ne provode dosljedno. Osuđuje i način na koji se izrađuju studije o utjecaju na okoliš, koje često favoriziraju investitore umjesto da štite more. Predlaže promjenu tog postupka kako bi se osigurala nepristranost u izradi takvih studija, ali izražava sumnju da će se to uskoro dogoditi.

Izvor: 24sata.hr, 10.08.2024.

PROČITAJ VIŠE

ROKOTOK

ROKOTOK


RokOtok je projekt nastao u spomen na Roka, radoznalog veselog dječaka koji je sa svojim ocem isplanirao obići sve hrvatske naseljene otoke, ali je avantura naglo prekinuta u njegovoj trinaestoj godini, kada je Rok napustio ovaj svijet. Njegov otac Domagoj Jakopović, poznatiji kao Ribafish, odlučio je ispuniti obećanje svom sinu, plivati od otoka do otoka, nastaviti priču i u nju uključiti drugu djecu i roditelje kako bi zajedno ostvarili njihov nikad završen životni projekt.


Cilj projekta je podići svijest o važnosti vremena koje roditelji, kroz sport, igru i učenje provode s djecom te razvijati i poticati dječju radoznalost, interese i istraživački duh. A upravo kroz igre i aktivnosti s roditeljima, planira klince učiti o kulturnoj i prirodnoj baštini svakog otoka koji posjeti. Dodatno, kroz posebno pripremljene ekološke radionice Ribafish će ukazati na važnost očuvanja okoliša, s posebnim naglaskom na ekološko zbrinjavanje otpada.


Ideja projekta

Ideja o ovom jedinstvenom projektu se rodila dok je Ribafish pisao knjigu RokOtok o svojim razgovorima i putovanjima s Rokom, i želja mu je da odlazak sina i suputnika u avanturama pretvori u društveno koristan projekt kako bi istaknuo važnost pozitivnih kvalitetnih zajedničkih aktivnosti djece i roditelja.


Dok su Rok i tata Domagoj uspjeli obići osam hrvatskih otoka, ideja ovog projekta je da se njihov životni cilj ipak ostvari kroz tri etape u kojima će Ribafish plivanjem spojiti sve hrvatske nastanjene otoke.


Znate li koliko ih je?

Profesor geografije Domagoj ih je izbrojao ni manje ni više nego 50!

Kad ste se zadnji put aktivno družili?

Pitanje je koje će Riba postaviti klincezama i klincima, ali i njihovim starcima i kroz razgovor u koji će ih uvesti ulomak iz knjige RokOtok podsjetiti na danas gotovo zaboravljene čari zajedničkog provođenja vremena.


Po Ribafishevu dolasku na otoke djeca i njihovi roditelji u njegovom će društvu potražiti skriveno blago i usput saznati nešto više o ekološkom zbrinjavanju otpada, raznim novim igrama koje mogu igrati te zanimljivostima o otoku na kojem borave.

Pričat će se o važnosti učenja, druženja i raznih načina uz pomoć kojih mogu naučiti kako pomoći našem Planetu i što svakodnevno, osim skupljanja smeća za sobom, ponekad i za drugima, možemo učiniti za našu bolju i čišću budućnost.

PROČITAJ VIŠE

Vanja Peleš osvojio zlato u dinamici bez peraja DNF s preronjenih 226m

Jučerašnjim finalima u „statici“ (zadržavanje daha u mirovanju) završeno je bazensko svjetsko prvenstvo u ronjenju na dah po AIDA fedreaciji (svjetska prvenstva po AIDA-i održavaju se svake druge godine). Na ovome prvenstvuje sudjelovalo 146 natjecatelja iz 23 zemlje koji su se natjecali u disciplinama: „dinamika bez peraja“ -DNF (ronjenje u dalj bez peraja), „dinamika s perajama“ -DYN (ronjenje u dalj s perajama) i „statika“ - STA (zadržavanje daha u mirovanju). Za hrvatsku reprezentacijusu nastupali: Katarina Turčinović, Lidija Lijić Vulić, Goran Čolak i Vanja Peleš. U do sada najjačoj konkurenciji najboljih ronilaca svijeta hrvatska reprezentacija je postiglaizniman uspjeh osvojivši največi broj odličja od svih zemalja u povijesti održavanja svjetskih prvenstava u ronjenju na dah (preko dvadeset godina). Hrvatskoj je pripalo šest medalja (tri zlatne, dvije srebrne i jedna brončana) te jedan impresivni svjetski rekord. Po uspješnosti na ovome svjetskom prvenstvu slijede Rusi s pet medalja (tri zlatne i dvije brončane), ali i tri svjetska rekorda u ženskoj konkurenciji. Naš Goran Čolak ponovno je potvrdio da je najbolji ronilac na dah svijeta. Prekjučerašnjom pobjedom u „dinamici bez peraja“ s 206 preronjenih metara, jučerašnjom pobjedom u „dinamici s perajama“ s duljinom novoga svjetskog rekorda od 281 preronjenih metara i današnjom pobjedom u „statici“ s 8 minuta i 59 sekundi Goran je obranio titulu aktualnoga svjetskog prvaka u STA i DYN iz 2011. godine, čemu je na ovomu prvenstvu pridodao i titulu prvaka u DNF, što znači da je sljedećih dvije godine svjetski prvak svih bazenskih disciplina. To do sada nije uspjelo niti jednomu roniocu na dah osim sada i Ruskinji Nataliji Molchanovoj. U opisu Goranove uspješnosti još treba reći da je na ovomu prvenstvu srušio sada stari, vlastiti svjetski rekord (273 m)koji je postavio 2011. godine na prošlome svjetskom prvenstvu u Italiji (Lignano)za osam metara, a kojemu rezultatu se nitko drugi nije niti približio te da je on i aktualni svjetski rekorder i prvak u dinamici s perajama po CMAS federaciji (250 m), kao i timski svjetski prvak od prošle 2012. godine kada je u Francuskoj (Nica) pobijedio shrvatskim timom. Timsko svjetsko prvenstvo upriličuje se po AIDA-i isto svake druge godine, a kao rezultat boduje se zbroj rezultata troje natjecatelja koji rone u daljinu s perajama (DYN), zadržavaju dah u mirovanju (STA) i rone u dubinu s nepromjenjenom težinom (CWT). U muškoj konkurenciji nemalo je sve iznenadio naš mladi debitant Vanja Peleš koji je u disciplini DNF preronio 200 metara i osvojio drugo mjesto (srebrnu medalju) ostavivši iza sebe nekoliko favorita, velikih svjetskih imena kao što su William Trubridge iz Novoga Zelanda, Aleksey Molchanov iz Rusije itd. U ženskoj konkurenciji dominirala je najiskusnija natjecateljica, višestruka svjetska rekorderka Ruskinja Natalia Molchanova koja je poput Gorana pobijedila u sve tri natjecateljske discipline ujedno postavivši i nove svjetske rekorde. Naša aktualna svjetska rekorderka u DYN po CMAS federaciji (216,9 m) i europska viceprvakinjau DYN po CMAS-u, mlada Katarina Turčinović je u disciplini DNF preronila 175 metara, što je bilo za 12 metara više od svjetskoga rekorda. Međutim ni to nije bilo dovoljno za osvajanje zlatne medalje te je Katarina zauzela drugo mjesto i osvojila srebrnu medalju iza najiskusnije natjecateljice svijeta Natalije Molchanove. U disciplini DYN Katarina je preronila 212 m što je bilo dovoljno za još jednu, ovaj put brončanu medalju. Naša reprezentativka Lidija Lijić Vulić koja je aktualna europska viceprvakinja u disciplini „Jump Blue“ po CMAS-u ostvarila je odlične rezultate na ovomu prvenstvu uhvativši „priključak“ odmah do odličja zauzevši peto mjesto u disciplini DNF (152 m) i četvrto mjesto u DYN (204 m).
Izvor: www.podvodni.hr

PROČITAJ VIŠE

Dina preplivala 20-tog Dalmatinca - Badiju

20. Dalmatinac ✅️
[BADIJA]
Badija je najveći od 19 otoka, otočića i hridi u okolici Korčule. Najveći je otočić u Hrvatskoj, jer mu za status otoka nedostaje 0,03 četvorna kilometra. 
Naziv otoka Badija prvi se put spominje 1737. godine, a prije je bio poznat i kao Školj sv. Petra, Otok, Veliki školj, Veći školj, Školj sv. Marije...
Otok je dobio ime po samostanu (lat. abbatia) koji je izgrađen u 15. stoljeću, a i danas dominira vizurom Badije. Petsto godina star samostan od pedesetih je godina prošlog stoljeća bio preuređen u odmaralište, a 2003. se vraća u posjed Franjevaca. Danas je obnovljen i impozantan, a obići ga se može samo uz prethodnu najavu.
S obzirom na skromnu površinu i najveću nadmorsku visinu od 74 metara, gdje se nalazi crkvica svete Katarine, otok je jednostavno obići pješke. Cijeli je prekriven makijom i borovom šumom, s nizom lijepih plaža uz kružnu šetnicu dugu četiri kilometra. 
NAJVAŽNIJE: Neizmjerno sam zahvalna mom partneru White Shark , koji je na prvi poziv prihvatio biti "vlasnik" ovog otočića i na taj način pružio potporu projektu ❤️

Izvor: facebook.com, Dina Levačić profil, 05.06.2024.

PROČITAJ VIŠE

Istražujemo mogućnosti i trendove potrošača u elektronici na Channel Summit MENA

U dinamičnom svijetu elektronike potrošača, ključno je biti ispred konkurencije. Smit Electronic, snaga iza poznatih brendova WHITE SHARK i SBOX, ističe se kao svjetlo inovacije i adaptacije u ovom neprestano promjenljivom okruženju.

WHITE SHARK, vodeći brend za gaming u Europi, stekao je masovno praćenje od preko 20 milijuna korisnika zahvaljujući inovativnim proizvodima i suradnji s više od 60 influencera. Treba istaknuti da WHITE SHARK postavlja trendove u casual gamingu s ponudom najlakšeg gaming miša u Europi. S druge strane, SBOX se nameće kao regionalni lider, koji nudi raznoliki asortiman proizvoda, uključujući podstavke za televizore, kabele, torbe za laptopove, ruksake i računalnu periferiju.

Očekivani trendovi i inovacije

Priznajući geopolitičke izazove regije, Smit Electronic i dalje je optimističan u pogledu potencijala za rast i prodor na tržište. Uprkos plovidbi kroz nesigurnosti, tvrtka vidi ulazak na nova tržišta kao put globalnoj promociji brenda i širenju prodaje.

Stjepan Šmit, izvršni direktor u Smit Electronicu, ističe pomak prema bežičnoj povezanosti i pojednostavljenim dizajnima u elektronici potrošača, što se podudara s širim trendom u industriji prema ekološkoj održivosti. Dodatno, integracija AI tehnologije je ključni fokus za Smit Electronic, obećavajući poboljšano korisničko iskustvo i radnu učinkovitost.

Šmit je dodao: "Svijesni važnosti lokalizacije, tijesno surađujemo s distributerima i partnerima kako bi ponudu prilagodili specifičnim potrebama i željama potrošača na svakom tržištu."

Usklađenost s poslovnom strategijom

Sudjelovanje na Channel Summit MEA za Smit Electronic je strateški potez. Događaj se besprekorno uklapa u sveopću strategiju tvrtke širenja svog tržišnog udjela u regiji MENA. Događaj pruža platformu za sklapanje novih partnerstava, navigaciju kroz složenosti tržišta i iskorištavanje novih mogućnosti, kao što su jačanje postojećih partnerstava, promicanje suradnje i identificiranje potencijalnih distributera na neiskorištenim tržištima širom MENA regije.

"Događaji poput Channel Summit MENA igraju ključnu ulogu u putanji rasta Smit Electronic-a", istakao je Šmit. "Mrežne mogućnosti omogućavaju direktan angažman s potencijalnim partnerima, omogućavajući učinkovite prezentacije portfolia tvrtke i strateške vizije."

Nova partnerstva i suradnje

Oštrim okom na proširenje na ključna tržišta kao što su Maroko, Egipat i Alžir, Smit Electronic nastoji uspostaviti plodone partnere i distribucijske kanale. A sposobnost prilagođavanja i trendsetterski pristup tvrtki daju status traženog suradnika u regiji.

Smit Electronic ostaje agilan i prilagodljiv tržišnim zahtjevima, a ujedno je pionir u trendovima i uvođenju najmodernijih tehnologija. Slušanjem potreba potrošača i predviđanjem budućih trendova, tvrtka ostaje ispred konkurencije u dinamičnom svijetu elektronike potrošača.

Sudjelovanje Smit Electronic-a na Channel Summit MEA podcrtava njegovu predanost inovacijama, suradnji i širenju tržišta.

Nova partnerstva i suradnje
Sa ciljem proširenja na ključna tržišta poput Maroka, Egipta i Alžira, Smit Electronic nastoji uspostaviti plodone partnere i distribucijske kanale. Fleksibilnost i trendsetterski pristup tvrtke čine je traženim suradnikom u regiji.

Smit Electronic ostaje agilan i prilagodljiv tržišnim zahtjevima, a ujedno je pionir u trendovima i uvođenju najmodernijih tehnologija. Slušanjem potreba potrošača i predviđanjem budućih trendova, tvrtka ostaje ispred konkurencije u dinamičnom svijetu elektronike potrošača.

Sudjelovanje Smit Electronic-a na Channel Summit MEA naglašava njegovu predanost inovacijama, suradnji i širenju tržišta. Uz strateški fokus na trendove u nastajanju i regionalne nijanse, tvrtka je spremna oblikovati budućnost elektronike potrošača u regiji MENA i šire.

PROČITAJ VIŠE

Novi pothvat Dine Levačić: Želi preplivati '104 Dalmatinca'

24.travnja.2024. je Dina Levačić plivala oko prvog od 104 dalmatinska otoka, otočića i hridi u sklopu humanitarnog projekta koji bi trebao biti okončan u studenom plivanjem oko Škoja u kaštelanskom zaljevu.



- Tri su cilja, prvi je samo plivanje, promocija Dalmacije i Hrvatske kao turističkih destinacija, pogotovo jer je daljinsko plivanje jedan od najbrže rastućih sportova zbog kojeg stranci sve više dolaze u Hrvatsku. Drugi cilj je osvještavanje ljudi o potrebi očuvanja otoka i mora čistima, a treći cilj je humanitarni, svi koji žele će moći "kupiti otok" a ta će donacija ići za potrebe udruga i neprofitnih organizacija koje provode projekte na dalmatinskim otocima – pojasnila je Dina i dodala:


Plivanja su razna, od onih najmanjih, svega 50-ak metara, do Svetog Klementa, odnosno Palmižane koje će biti dugo oko 16 kilometara. Ukupno se radi o oko 160 kilometara plivanja, dakle nije mi bio cilj ići na ekstra duga preplivavanja, ovo je neka posve druga priča, a najveći izazov je organizacijski, kako doći do svakoga otoka i sve što ide s tim. Najzahtjevniji su naravno pučinski otoci Palagruža, Jabuka... trebat će čekati idealan dan da ne bude opasnosti za mene i posadu broda koji me prati.


Dina je u projekt krenula iz Splita, a zadnje preplivavanje bit će također splitski otočić Škoj ispred sjeverne strane Marjana. Cijeli projekt bi trebao biti završen u studenom.


- Točan raspored se ne zna jer će zavisiti o vremenu, znam samo da ću plivati kroz svibanj i lipanj, a onda nakon pauze opet u rujnu i listopadu i nadam se da ću do sredine studenoga kompletirati cijeli projekt. Zbog mojih privatnih obaveza i gužve na moru neće se plivati u srpnju i kolovozu. Zadnji bi trebao biti Školjić ispred Lučice u Spinutu, da se projekt započne i završi u Splitu.


More je bilo hladno, petnaestak stupnjeva, ali Dini to nije smetalo. Spremno je uskočila u pratnji Domagoja Jakopovića Ribafisha i nekoliko prijatelja koji su inače uz nju.


- Vrijeme je idealno, nema valova, nema kiše..., ha, ha, ha... a u ovih 180 metara se ne bi stigla smrznuti ni da je puno hladnije – kazala je Dina nakon desetak minuta koliko joj je trebalo da opliva hrid Ježinac.


Nažalost, još uvijek nije uspjela zatvoriti financijsku stranu cijelog projekta.


- Sa sponzorima je uvijek povuci - potegni, nismo još pokrili sve, čak ni najosnovnije, gorivo za brod koji nas vozi, troškova smještaja na dužim relacijama... Ali nije to ništa novo, navikli smo da je tako pa ako netko može pomoći bila bih mu zahvalna – zaključila je Dina.

Izvor: 24sata.hr, Dina Levačić facebook stranica, 24.04,2024.

PROČITAJ VIŠE

Dina Levačić preplivala False Baya, Cape Pointa i Robben Islanda

Projekt preplivavanja False Baya obuhvatio je preplivavanja False Baya, Cape Pointa i Robben

Islanda, obzirom da su vremenski uvjeti to dopustili, što je inače rijetkost, posebno za Cape

Point.


False Bay, 08.02.2024.

 False Bay je najveći prirodni zaljev u Južnoj Africi i jedan od najvećih u svijetu sa površinom

 oko 1000 km2. Proteže se duž istočne obale prirodnog rezervata Cape of Good Hope na

 poluotoku Cape Pointu do Cape Hangklipa. Dana 8. veljače, Dina je krenula u preplivavanje u

 dužini od 33km. Iako se na početku činio kao idealan dan, vrlo brzo se pojavio vjetar, koji se

 miješao sa mrtvim valom i strujom i učinio preplivavanje puno izazovnijim od očekivanog.

 Preplivavanje je pokazalo sve čari maratonskog plivanja, koliko je ono nepredvidivo,

 nemilosrdno i nepopustljivo. Tijekom preplivavanja društvo su joj činili tuljani, dupini, pa čak i

 dva kita. Nakon 11 sati i 39 minuta, Dina je dotaknula drugu obalu.


 Uspješnim preplivavanjem False baya, Dina je postala 19. osoba na svijetu i prva osoba iz

 Hrvatske, koja je to uspjela.

 

 Cape Point, 14.02.2024

 Dana 14. veljače vremenski uvjeti su dopustili Dini preplivavanje Cape Pointa, zbog čega je

 ona bila posebno sretna, ako se zna da je to moguće svega nekoliko dana u godini. Cape Point

 je najjužnija točka poluotoka Cape i mnogi ga smatraju mjestom gdje se spaja hladni Atlantik i

 topli Indijski ocean. Sam start u neposrednoj blizini rta Dobre nade je bio zastrašujuć, zabavan

 i impresivan, iako je trebalo utrčati u valove od dva metra. Prolazak oko samog Cape Pointa za

 Dinu je bilo najdojmljivijih par stotina metara plivanja u životu. Pogled na stijene, svjetionik i

 pomisao da južno nema ničeg osim Antarktike, za nju je bilo nešto posebno. Nakon toga je

 ušla u bonacu i svi su trebali odahnuti. Ali ne, opekla ju je bluebottle (vrsta opakog žarnjaka) i

 bol je bila prisutna do samog kraja, pa i nakon toga. Ovo je samo dokaz da i ono što je na

 papiru najlakše, može postati najteže. Jedino su tu bol, bar na trenutak ublažila dva pingvina,

 koji su nakratko sa njom plivali. Nakon 2 sata i 17 minuta doplivala je do pješčane plaže i

 završila ponosna i sretna ovo preplivavanje.

 

Robben Island, 19.02.2024.

 Iako je Dinin tim znao da je temperatura mora drastično pala dan prije eventualnog

 preplivavanja Robben Islanda, sa prosječnih 16C na 12C, zbog utjecaja vjetrova i struja sa

 Atlantika, Dina ni trenutka nije dvojila hoće li zaplivati ili ne. Do starta se more činilo idealno,

 mirno i tiho, samo je davalo naznaku da ima struja. U preplivavanje Dina kreće potpuno

 neopterećena i sretna što je dobila priliku zaplivati Freedom Swim u čast Nelsona Mandele,

koji je na tom otoku bio zatočen 18 godina. Kad je uskočila u more, temperatura je bila 15C i

 svi su samo čekali kada će ona pasti, ali to se dogodilo nekoliko puta po nekoliko minuta, što

 je svih iznenadilo. Kako se Dina približavala cilju struja je bila snažnija, ali je to uspješno

 savladala i nošena surferskim valovima nakon 7.4 km izašla je na pješčanu plažu Blouberg

 nakon 2 sata i 11 minuta.


PROČITAJ VIŠE

Dina će plivati tri maratona u Južnoj Africi: Velike bijele psine rastjerali su kitovi ubojice...

Dina Levačić, 27-godišnja plivačica iz Splita-Solina-Mravinaca, upušta se u novu avanturu u Južnoj Africi, suočavajući se s tri maratona koji pružaju različite razine izazova.

"Ako uspijem završiti dva od tri maratona, bit ću zadovoljna", kaže Dina.

Prvi maraton je Robben Island, dug 11 kilometara. Unatoč relativno kratkoj duljini, predstavlja značajne izazove.

"Plivamo s otoka Robben, poznatog po zatvoru gdje je bio zatočen Nelson Mandela. Prvi put preplivana 1909. godine, ima više simboličnu ulogu u svijetu maratona nego što je posebno zahtjevan. Plivanje traje samo dva do tri sata, ali jedinstvena je niska temperatura oceana. Robben se nalazi u Atlantiku, gdje se temperatura može spustiti i do 10 stupnjeva, što je vrlo hladno. Nadam se da će temperatura tijekom mog plivanja biti 13-15 stupnjeva, što bi učinilo plivanje puno lakšim", kaže Dina, dodajući:

"Drugi maraton je False Bay, malo topliji jer je u Indijskom oceanu. Njegova jedinstvenost leži u duljini od 33 kilometra i stalnim vjetrovima. Vjetrovi su uvijek snažni, a u kratkim razdobljima pušu brzinom manjom od 20 km/h, što omogućuje plivanje, traje otprilike osam do 11 sati.

"Treći maraton je najkraći, Cap Point i Cap of Good Hope (Rt Dobre nade), oko deset kilometara. Međutim, s obzirom na sudaranje Atlantskog i Indijskog oceana na tom području, vrijeme je izuzetno nepredvidljivo, s jakim strujama i samo nekoliko dana u godini pogodno je za plivanje. Ako se pliva samo Cap Point, to je otprilike osam kilometara, a ako se ide i do Cap of Good Hope, onda je to otprilike 11 kilometara... Duljine variraju ovisno o snazi struja i vjetrova...

Značajna zabrinutost za plivače na tom području je opasnost od velikih bijelih morskih pasa koji žive u velikim kolonijama.

"Zanimljivo je da ih je do 2019. godine bilo mnogo, stotine..., ali od tada lokalno udruženje koje prati njihov život i kretanje bilježi samo nekoliko jedinki. Pretpostavlja se da su se raspršili zbog dolaska dviju ubojitih kitova, njihovih prirodnih neprijatelja", kaže Dina. Na pitanje jesu li ubojiti kitovi opasni za plivače, ona se smije:

"Ljudi koji organiziraju preplivavanja znaju što rade, prate situaciju i sigurno neće ugroziti živote plivača. Iskreno, moja mama je više uplašena nego ja. Inzistirala je da kupaći kostim bude što šareniji jer je poznato da većina napada bijelih morskih pasa na ljude nastaje kada ih zamijene za tuljane, njihov plijen. Trudim se što manje razmišljati o tome i veselim se susretu s afričkim pingvinima. U False Bayu postoji kolonija od preko 3000 jedinki, pa će biti zanimljivo vidjeti ih. Prvi cilj uvijek je da sve prođe u redu, zatim da preplivavanja budu uspješna, ali i da se pošalje poruka ljudima da se bave sportom i brinu o prirodi. Ako uspijem, bit ću prva osoba iz Hrvatske koja je to postigla, a samo je 16 ljudi u povijesti uspjelo završiti takav poduhvat.

Dina kreće u nedjelju, s planiranim povratkom 25. veljače, a sve drugo ovisi o vremenskoj prognozi na lokaciji. Zanimljivo je da će se pri povratku kratko zaustaviti u Dohi, gdje se održava Svjetsko prvenstvo plivačkih veterana.

"Iako imam 27 godina, imam pravo nastupiti kao veteran jer je prva kategorija veterana od 25 do 30 godina. Trka je dug 3 kilometra, a temperatura mora već je 18-20 stupnjeva, pa će mi biti lakše. Poklopilo se da se vraćam iz Južne Afrike u to vrijeme, pa zašto ne pokušati...

Nakon povratka Dinu čeka novi projekt nazvan "104 Dalmatinca", a plan joj je plivati oko 104 otoka, otočića, hridi... koliko ih je službeno registrirano u registru u četiri dalmatinske županije od svibnja do listopada ove godine. To je duhovni projekt...

"Najkraća dionica je 50 metara, a najduža 22 kilometra. Plivat ću oko većine, naravno, najvećih poput Brača, Hvara, Korčule... ne, ali želim sve te otočiće... Sveukupno će to biti 1180 kilometara plivanja. Cilj je ispričati priču o našim draguljima, približiti ih strancima, ali i našim ljudima, podići svijest ljudi da brinu o prirodi jer ćemo usput imati akcije čišćenja morskog dna i humanitarnu akciju. Tijekom plivanja ljudi će moći simbolično kupiti otoke ili donirati sredstva koja ćemo proslijediti projektima koje provode brojne udruge na dalmatinskim otocima", zaključuje Dina.

Izvor: 24sata.hr, 31.01.2024.

PROČITAJ VIŠE

Dina Levačić pripremama novi plivački izazov u JAR-u

Prenosimo vijest naše ambasadorice Dine Levačić objavljenje na njezinom facebook profilu:

"Moja slijedeća plivačka destinacija je Južnoafrička Republika i ROBBEN ISLAND

Otok Robben nalazi se nadomak Cape Towna. Otok je od velikog povijesnog i političkog značaja za Južnoafrikance i mjesto je svjetske baštine. 

Građevine na Otoku podsjećaju na njegovu tužnu povijest, ali pokazuju i snagu ljudskog duha, slobodu i pobjedu demokracije. 

Najpoznatiji je kao mjesto gdje je Nelson Mandela, prvi demokratski  izabrani predsjednik JAR-a, bio zatvoren 18 godina.

Prvo plivanje na otoku Robben zabilježeno je 1909. godine kada je Henry Charteris Hooper doplivao od otoka Robben do stare luke Cape Towna. 

Hooperu je trebalo nešto manje od 7 sati da prepliva otprilike 11 km. 

Unatoč relativno kratkim udaljenostima 7,4 km - 11 km plivanje je postalo izazov čak i za iskusne plivače, ponajviše zbog niske temperature mora. 

Ovo preplivavanje je jedno od najpopularnijih plivanja za mnoge plivače diljem svijeta zbog fizičkog izazova, ali i povijesnog značaja.

A sada je red na mene

#speedohrvatska

#whiteshark

#civilengineeringconsultancy

#croatiafulloflife "



Izvor: Facebook, Dina Levačić  05.01.2024.

PROČITAJ VIŠE

Morskom psu se regenerirala peraja. Sve je snimljeno. Znanstvenici zbunjeni

NAKON što je snimljen s povećom rupom na leđnoj peraji, svilenkasti (svileni) morski pas je godinu dana kasnije iznenadio znanstvenike svojom velikom i neobjašnjivom preobrazbom. Podvodni fotograf i ronilac je spomenutog morskog psa (Carcharhinus falciformis) prvi put snimio u srpnju 2022. kod obale Floride. Na njegovoj leđnoj peraji je nedostajao ogroman komad, odnosno skoro 20 posto peraje, i to baš na dijelu na kojem je bio označen.



Vjerojatno ga je neki ribar ulovio greškom i onda mu oštrim predmetom skinuo oznaku. Kada je morska biologinja Chelsea Black sa Sveučilišta Miami u SAD-u vidjela fotografiju iskasapljene peraje, zabrinula se hoće li ovo stvorenje uopće moći dovoljno dobro plivati da se prehrani, piše Science Alert. 


Međutim, na njezino veliko iznenađenje, morski pas je ponovno snimljen 332 dana kasnije te je izgledao "predobro". Regeneriralo mu se oko 87 posto peraje te je sasvim solidno plivao i bio dobrog zdravlja.



Znanstvenici zbunjeni

Znanstvenici za sada ne znaju, s obzirom na to da imaju samo fotografije, je li do ovog procesa zacjeljivanja došlo zbog novog tkiva, rasta ožiljkastog tkiva ili zbog neke vrste spajanja područja oko rane. 


"Prije ove studije postojao je još samo jedan dokumentirani slučaj regeneracije leđne peraje", navodi Black. Morski psi i raže imaju naizgled "nadnaravnu" sposobnost zacjeljivanja rana, a s obzirom na to da ih je vrlo teško proučavati u prirodnom okruženju, stručnjaci ne znaju puno o ovom iznimno brzom procesu zacjeljivanja. 


Prvi put zabilježena regeneracija leđne peraje kod svilenkastog morskog psa


Prema istraživanju iz 1978., koža morskih pasa dadilja i leoparda može se regenerirati nakon samo tri tjedna. 2017. je u blizini obale Massachusettsa u Sjedinjenim Državama uočena velika bijela psina s jako razderanom leđnom perajom. Ponovno je viđena nekoliko godina kasnije, a peraja je izgledala kao da ju je netko kirurški zašio. 


This #WhiteSharkWednesday features the ability of sharks healing. White shark “Crescent” was seen with some serious injuries in 2017 with a split dorsal fin. The research team saw him in 2022 and was able to see that his dorsal fin “zipped” back up! Incredible! pic.twitter.com/oTyRl6GlgI


— Atlantic White Shark Conservancy (@A_WhiteShark) February 8, 2023

Mada su visoke stope zacjeljivanja rana kod morskih pasa više puta zabilježene, potpuna regeneracija leđne peraje je službeno dokumentirana samo kod kitopsine, a sada, prvi put, i kod svilenkastog morskog psa.   


Istraživanje naziva Resilience in the Depths: First Example of Fin Regeneration in a Silky Shark (Carcharhinus falciformis) following Traumatic Injury objavljeno je u časopisu Journal of Marine Sciences. 

Izvor: Index.hr, 08.01.2024.

PROČITAJ VIŠE

Obnova šuma bi iz atmosfere mogla izvući ogromne količine CO2

Obnovom šuma moglo bi se sekvestrirati 22 puta više ugljičnog dioksida nego što se u svijetu godišnje emitira u atmosferu, rezultati su znanstvene studije po kojoj je drveće, uz smanjenje fosilnih goriva, ključan alat u borbi s klimatskim promjenama.

U sklopu studije razmatra se mogućnost obnove šuma ondje gdje bi one postojale u uobičajenim okolnostima da nema ljudi, tako da se ponovno potakne rast degradiranih šuma ili da se pošume ogoljela područja, no to se ne odnosi na područja ključna za razvoj poljoprivrede ili ona na kojima već postoje gradovi.

Sekvestracija ugljika podrazumijeva: sekvestraciju putem pošumljavanja, sekvestraciju u tlu, izravno ubrizgavanje CO2 u oceanske dubine, prevođenje CO2 u karbonatne minerale te geološku sekvestraciju koja je ujedno i najznačajnija.

Cilj je prikupiti CO2, ukloniti ga iz atmosfere te ga transportirati u sigurno skladište.

Najveći potencijalni rezervoari za pohranu CO2 su morsko dno te geološki rezervoari u Zemljinoj kori. Nova otkrića ukazuju na to da je, sve dok šume mogu pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena, kontraproduktivno koristiti ih za tržište kompenzacije ugljika u budućnosti, smatra Crowther.

Crowtner dodaje da će sve dodatne emisije u budućnosti pogoršati klimatske promjene i ekstremne vremenske uvjete, uništavajući i narušavajući pritom njihovu sposobnost apsorpcije ugljičnog dioksida, što bi poništilo korist od kompenzacije ugljičnog dioksida, rekao je.

Zamisao o kompenzaciji ugljika jednostavnom sadnjom drveća "sada je u suprotnosti s onim što zagovara znanost", smatra Crowther, koji kani sudjelovati u radu predstojećeg klimatskog summita Ujedinjenih naroda COP28 u Dubaiju da bi kreatorima politika prenio poruku.

"Ovaj dokument, ovo istraživanje mora uništiti manipulativni zeleni marketing", rekao je Reutersu. Nastavak studije iz 2019. o obnovi šuma Istraživanje je nastavak važne studije iz 2019. čiji je koautor također Crowther.

Po njoj bi se obnovom šuma moglo izvući otprilike 205 gigatona ugljičnog dioksida viška iz atmosfere.

No rezultati istraživanja i nastojanje da se zasadi bilijun stabala, što je podupro i tadašnji američki predsjednik Donald Trump, potaknuli su polemiku među znanstvenicima i ekolozima.

Mnogi znanstvenici i aktivisti, među njima i švedska aktivistica Greta Thunberg, smatraju da se drveće predstavlja kao previše pojednostavljen "lijek" za klimatsku krizu te bi mogao odvratiti pozornost od napora koji se ulažu u smanjenje upotrebe fosilnih goriva, glavnoga krivca za klimatske promjene.

Više od 40 znanstvenika u časopisu Science piše da je studija iz 2019. možda "napuhala" potencijal sekvestracije ugljika u obnovi šuma za 4 do 5 puta, uzme li se u obzir sadnja drveća u ekosustavima koji nisu šumski, što je jedan od propusta.

On smatra da najnovija brojka koju je iznio Crowther - 226 gigatona - uključuje i ugljik nakupljen na mjestima koja "nisu prikladna" za sadnju drveća, a to su velike nadmorske visine.

Također smatra da se autori pretjerano oslanjaju na rast šuma u savanama, što je po njemu nemoguće.

Crowther odgovara da, premda i aktualna i prethodna studija ukazuju na to gdje bi trebalo saditi drveće, to ne znači da ga doista ondje treba posaditi.

Precizno razraditi proces obnove šuma da bi bio učinkovit Autori studije ističu da obnova šuma mora biti precizno razrađena da bi bila učinkovita.

Među ostalim smatraju da šume moraju biti raznolike i da se ne smije pribjeći masovnoj sadnji jedne vrste drveća, kao i da obnova šuma treba služiti potrebama lokalnih zajednica.

Crowther i njegovi kolege u svome radu ističu kako smatraju da je zaštita postojećih šuma korisnija od pokušaja njihova ponovnog "uzgoja".

Od ukupnog potencijala sekvestracije ugljičnog dioksida samo bi 39 posto bilo od pošumljavanja ogoljelih područja. Kompenzacije ugljika koriste tvrtke ili organizacije koje ispuštaju stakleničke plinove u atmosferu, plaćajući drugom subjektu i kompenzirajući ono što emitiraju te tako smanjuju svoje neto emisije.

Za postizanje nulte stope sve emisije stakleničkih plinova trebale bi biti anulirane kroz pohranu ili sekvestraciju ugljika.

Izvor: index.hr, 15.11.2023.

PROČITAJ VIŠE

White Shark na Reboot Infogameru

Tvrtka Šmit Electronic sa svojim brendom White Shark, na najvećem regionalnom sajmu video igara, gaminga i prateće opreme Reboot Infogamer powered by A1 potvrdila je svoju lidersku poziciju gaming industije te dala snažnu podršku kako industriji video igara i gaming opreme tako i brizi za okoliš, zaštiti prirode i društveno odgovornim projektima.


Sajam Infogamer na Zagrebački velesajam od 9. do 12. studenoga 2023. vratio se nakon četiri godine pauze u nikad većem i sadržajima bogatom izdanju, sa više od 90 izlagača, među kojima White Shark kao jedan od najvećih dovodi i 16 svojih Influencera. 


White Shark je već godinama regionalni lider u distribuciji računalne i gaming opreme te je uz pažljivo odabrani portfolio proizvoda, dobru distribuciju po gotovo cijeloj Europi te odličan digitalni marketing s preko 50 Influensera, prošle godine postao idejni začetnik i sponzor mnogih društveno odgovornih projekata, što je potvrdio i organizacijom nekoliko panel rasprava u sklopu ovogodišnjeg Infogamera i to o temama od šireg društvenog značaja.


Jedna od tema panela bila je „brinimo jedni o drugima”, što je i jedan od projekata na kojima radi White Shark u sklopu svoje inicijativu „Let's Care about each other”, za što su na Infogameru predstavili donaciju od 100.000 dolara (USD) za zaštitu morskih pasa i njihovog okoliša. White Shark je ovime postao i službeni donator najveće svjetske organizacije za zaštitu okoliša „International Union for Conservation of Nature” s fokusom na zaštiti morskih pasa.


Važnim projektom za zajednicu kojeg je White Shark izdvojio na drugoj panel raspravi, pokrenuta je suradnja s učilištem Algebra u Zagrebu gdje u sklopu kampanje „From Game to Business”, stipendiraju punom stipendijom ( 4.700€ godišnje sve 4 godine studija ) mladog developera iz Petrinje – Luku Djaka. Također nedavno je potisan i ugovor o stipendiranju mladog gaming entuzijasta Josipa Halambeka za 4 godišnje srednjoškolsko obrazovanje u Novskoj kojim će postati stručnjak za razvoj računanih igrica. Također White Shark je sponzorirao ekipu kutinske gimnazije pri odlasku na svjetsko natjecanje u robotici koje se ordržalo prije mjesec dana u Copenhagenu.


Šmit Electronic kao i White Shark osnovao je, i vlasnik je Stjepan Šmit, koji je svojim vizijama i velikim zanimanjem za ICT i gaming u 30 godina poslovanja, od 1994. do danas, od male softverske tvrtke u Kutini stvorio vodeći gaming brend na domaćem i širem regionalnom tržištu.


Tako gaming danas čini više od 50 posto njihove prodaje, a kako je to raslo godinama logično je bilo stvoriti novi brend samo za to, i tako je 2016. nastao White Shark a za nekoliko mjeseci se pokreće još jedan gaming brand BARRACUDA.


Šmit je naglasio da na ovogodišnjem sajmu Infogamer White Shark nastupa po četvrti put, a uz predstavljanje aktualne ponude i nadolazećih noviteta, organizirali su i sudjeluju u tri panela - o opasnostima interneta i društvenih mreža, mogućnostima obrazovanje u razvoju računalnih igara i o zaštiti okoliša i očuvanju našeg okruženja. Za narednu godinu su najavili još jednu kampanju pod radnim nazivom „Play responsable“


„Cilj je svega dodatno se predstaviti široj društvenoj zajednici, za što je Infogamer kao jedan od najvećih sajmova u regiji, ali i svijetu, odlična platforma. Poslovanje White Sharka je stabilno, a iako se snažni rast gaminga u pandemiji prošle i ove godine usporio, naši proizvodi su na policama svih glavnih retailera u Hrvatskoj i u ponudi većine webshopova. Izvozimo i u 35 zemalja, što čini preko 70 posto pometa i dalje raste”, otrkrio je Šmit.


Za iduću 2024. godinu Šmit je najavio da nastavljaju s izlaganjima na sajmovima ali kreću s nastupima i na novim, poput ChanelHub-a u veljači u Abu Dabiju s ciljem širenja na zemlje sjeverne Afrike i Bliskog istoka.


White Shark putem svoje kampanje „Let's care about each other” brine ne samo o zaštiti morskih pasa nego i općenito o zaštiti okoliša, podržavajući i organizirajući akcije čišćenja mora i obale. Obavezujemo se izbaciti i plastiku iz svih pakiranja, i uvesti u asortiman sve više proizvoda od reciklirane plastike. Krajem godine nam već stižu prve laptop torbe i ruksaci koji su napravljeni od recikliranih boca” , poručio je Šmit.

Izvor: vecernji.hr, 10.11.2023.

PROČITAJ VIŠE

Campaigns