Alen Soldo: Mjesec dana sam ronio s velikom bijelom psinom
Alen Soldo, profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu, neumorno radi na osvještavanju javnosti o važnosti zaštite mora i njegovih stanovnika. Njegova fascinacija morem i morskim bićima, posebno morskim psima, oblikovala je njegovu karijeru. U intervjuu otkriva kako se rodila njegova ljubav prema moru, koja ekspedicija ga je umalo stajala života i što želi postići svojim radom.
Kako je počela vaša ljubav prema moru?
Soldo se ne sjeća točnog trenutka kad je zavolio more, pretpostavlja da je to počelo već s rođenjem. Gledajući svoju djecu, koja su proplivala prije nego što su prohodala, zaključuje da je ljubav prema moru genetski usađena. Odrastao je u Splitu, a život bez mora za njega je bio nezamisliv.
Jeste li kao dijete već proučavali more i bića u njemu?
Soldo se ne sjeća svojih prvih ronilačkih maski, ali pamti da je više vremena provodio pod vodom nego na površini. S vremenom je uspio povezati svoju strast prema ronjenju s profesijom, što je rezultiralo time da se danas značajan dio njegovih znanstvenih radova temelji na istraživanjima koja uključuju ronilačke metode.
Gdje ste završili osnovnu i srednju školu?
Osnovnu školu završio je u Podstrani, predgrađu Splita, a srednju školu u Splitu, u tadašnjoj "staroj Realki."
Kako ste odlučili da more bude vaš profesionalni odabir?
Soldo priznaje da u vrijeme kada je upisivao fakultet nije bilo studija posvećenih moru u Hrvatskoj, osim jednog smjera na Kemijsko-tehnološkom fakultetu. Srećom, tijekom prve godine studija pokrenut je program Pomorsko-ribarske tehnologije, na koji se odmah prebacio.
Koji predmeti su vas najviše zanimali tijekom studija?
Soldo je bio fasciniran svim stručnim predmetima, uključujući i nautičke. Smatra da za potpuno razumijevanje morskih procesa nije dovoljno usko specijalizirano znanje, već je potrebna interdisciplinarnost. Njegova sposobnost predviđanja morskih pojava donijela mu je u medijima nadimak "zlogukog proroka."
Gdje ste išli na svoje prvo terensko istraživanje?
Njegovo prvo terensko istraživanje bilo je u Velebitskom kanalu krajem 90-ih, u vrijeme kada su tamo postojale tenzije između ribara. Tada je stekao dragocjeno iskustvo i naučio mnogo o teškom životu ribara.
Koja je bila najopasnija ekspedicija i što se dogodilo?
Soldo opisuje opasnu ekspediciju početkom 2000-ih, kada je istraživao naselja jastoga. Zbog dubinskog pijanstva, koje je doživio roneći na 70 metara dubine, zamalo je izgubio život. Ipak, uspio je zadržati dovoljno prisebnosti da se spasi, te sada o tome priča kako bi upozorio na opasnosti koje vrebaju ronioce.
U kojim ste morima sve istraživali i koja ekspedicija vam je posebno draga?
Soldo je istraživao mora diljem svijeta, osim Antarktičkog. Teško mu je izdvojiti najdražu ekspediciju, ali posebno ističe iskustvo ronjenja s velikom bijelom psinom u Južnoj Africi. O tome je sanjao još kao dijete, a to iskustvo ostalo je duboko u njegovoj svijesti.
Koja morska bića vas najviše fasciniraju i zašto?
Morski psi su za Solda posebna grupa organizama koje obožava. Oni su, kako kaže, savršena bića koja su danas pod velikim pritiskom čovjeka. Njihova zaštita jedan je od njegovih glavnih ciljeva, i on se kroz razne organizacije trudi podići svijest o njihovoj važnosti.
Što želite postići svojim radom?
Soldo želi da ljudi shvate kako je naš planet zapravo "More," a ne "Zemlja," jer je 71% površine prekriveno morem. Žali što se prema moru odnosi kao prema nečem dalekom i neživom. Naglašava da većina kisika na Zemlji dolazi iz mora te da klimatske promjene direktno ovise o njemu. Također, ukazuje na ubrzanu betonizaciju obale koja negativno utječe na morski okoliš. Soldo smatra da se o važnim pitanjima, poput zaštite mora, ne raspravlja dovoljno u javnosti, dok se političari bave sporednim temama.
Koja neželjena ponašanja ljudi prema moru vas najviše smetaju?
Soldo kritizira političare koji se morem bave samo tijekom ljetnih odmora. Iako postoji mnogo zakona za zaštitu Jadrana, smatra da se ti zakoni ne provode dosljedno. Osuđuje i način na koji se izrađuju studije o utjecaju na okoliš, koje često favoriziraju investitore umjesto da štite more. Predlaže promjenu tog postupka kako bi se osigurala nepristranost u izradi takvih studija, ali izražava sumnju da će se to uskoro dogoditi.
Izvor: 24sata.hr, 10.08.2024.
PROČITAJ VIŠE
ROKOTOK
ROKOTOK
RokOtok je projekt nastao u spomen na Roka, radoznalog veselog dječaka koji je sa svojim ocem isplanirao obići sve hrvatske naseljene otoke, ali je avantura naglo prekinuta u njegovoj trinaestoj godini, kada je Rok napustio ovaj svijet. Njegov otac Domagoj Jakopović, poznatiji kao Ribafish, odlučio je ispuniti obećanje svom sinu, plivati od otoka do otoka, nastaviti priču i u nju uključiti drugu djecu i roditelje kako bi zajedno ostvarili njihov nikad završen životni projekt.
Cilj projekta je podići svijest o važnosti vremena koje roditelji, kroz sport, igru i učenje provode s djecom te razvijati i poticati dječju radoznalost, interese i istraživački duh. A upravo kroz igre i aktivnosti s roditeljima, planira klince učiti o kulturnoj i prirodnoj baštini svakog otoka koji posjeti. Dodatno, kroz posebno pripremljene ekološke radionice Ribafish će ukazati na važnost očuvanja okoliša, s posebnim naglaskom na ekološko zbrinjavanje otpada.
Ideja projekta
Ideja o ovom jedinstvenom projektu se rodila dok je Ribafish pisao knjigu RokOtok o svojim razgovorima i putovanjima s Rokom, i želja mu je da odlazak sina i suputnika u avanturama pretvori u društveno koristan projekt kako bi istaknuo važnost pozitivnih kvalitetnih zajedničkih aktivnosti djece i roditelja.
Dok su Rok i tata Domagoj uspjeli obići osam hrvatskih otoka, ideja ovog projekta je da se njihov životni cilj ipak ostvari kroz tri etape u kojima će Ribafish plivanjem spojiti sve hrvatske nastanjene otoke.
Znate li koliko ih je?
Profesor geografije Domagoj ih je izbrojao ni manje ni više nego 50!
Kad ste se zadnji put aktivno družili?
Pitanje je koje će Riba postaviti klincezama i klincima, ali i njihovim starcima i kroz razgovor u koji će ih uvesti ulomak iz knjige RokOtok podsjetiti na danas gotovo zaboravljene čari zajedničkog provođenja vremena.
Po Ribafishevu dolasku na otoke djeca i njihovi roditelji u njegovom će društvu potražiti skriveno blago i usput saznati nešto više o ekološkom zbrinjavanju otpada, raznim novim igrama koje mogu igrati te zanimljivostima o otoku na kojem borave.
Pričat će se o važnosti učenja, druženja i raznih načina uz pomoć kojih mogu naučiti kako pomoći našem Planetu i što svakodnevno, osim skupljanja smeća za sobom, ponekad i za drugima, možemo učiniti za našu bolju i čišću budućnost.
PROČITAJ VIŠE
Vanja Peleš osvojio zlato u dinamici bez peraja DNF s preronjenih 226m
PROČITAJ VIŠE
Dina preplivala 20-tog Dalmatinca - Badiju
PROČITAJ VIŠE
Istražujemo mogućnosti i trendove potrošača u elektronici na Channel Summit MENA
PROČITAJ VIŠE
Novi pothvat Dine Levačić: Želi preplivati '104 Dalmatinca'
24.travnja.2024. je Dina Levačić plivala oko prvog od 104 dalmatinska otoka, otočića i hridi u sklopu humanitarnog projekta koji bi trebao biti okončan u studenom plivanjem oko Škoja u kaštelanskom zaljevu.
- Tri su cilja, prvi je samo plivanje, promocija Dalmacije i Hrvatske kao turističkih destinacija, pogotovo jer je daljinsko plivanje jedan od najbrže rastućih sportova zbog kojeg stranci sve više dolaze u Hrvatsku. Drugi cilj je osvještavanje ljudi o potrebi očuvanja otoka i mora čistima, a treći cilj je humanitarni, svi koji žele će moći "kupiti otok" a ta će donacija ići za potrebe udruga i neprofitnih organizacija koje provode projekte na dalmatinskim otocima – pojasnila je Dina i dodala:
Plivanja su razna, od onih najmanjih, svega 50-ak metara, do Svetog Klementa, odnosno Palmižane koje će biti dugo oko 16 kilometara. Ukupno se radi o oko 160 kilometara plivanja, dakle nije mi bio cilj ići na ekstra duga preplivavanja, ovo je neka posve druga priča, a najveći izazov je organizacijski, kako doći do svakoga otoka i sve što ide s tim. Najzahtjevniji su naravno pučinski otoci Palagruža, Jabuka... trebat će čekati idealan dan da ne bude opasnosti za mene i posadu broda koji me prati.
Dina je u projekt krenula iz Splita, a zadnje preplivavanje bit će također splitski otočić Škoj ispred sjeverne strane Marjana. Cijeli projekt bi trebao biti završen u studenom.
- Točan raspored se ne zna jer će zavisiti o vremenu, znam samo da ću plivati kroz svibanj i lipanj, a onda nakon pauze opet u rujnu i listopadu i nadam se da ću do sredine studenoga kompletirati cijeli projekt. Zbog mojih privatnih obaveza i gužve na moru neće se plivati u srpnju i kolovozu. Zadnji bi trebao biti Školjić ispred Lučice u Spinutu, da se projekt započne i završi u Splitu.
More je bilo hladno, petnaestak stupnjeva, ali Dini to nije smetalo. Spremno je uskočila u pratnji Domagoja Jakopovića Ribafisha i nekoliko prijatelja koji su inače uz nju.
- Vrijeme je idealno, nema valova, nema kiše..., ha, ha, ha... a u ovih 180 metara se ne bi stigla smrznuti ni da je puno hladnije – kazala je Dina nakon desetak minuta koliko joj je trebalo da opliva hrid Ježinac.
Nažalost, još uvijek nije uspjela zatvoriti financijsku stranu cijelog projekta.
- Sa sponzorima je uvijek povuci - potegni, nismo još pokrili sve, čak ni najosnovnije, gorivo za brod koji nas vozi, troškova smještaja na dužim relacijama... Ali nije to ništa novo, navikli smo da je tako pa ako netko može pomoći bila bih mu zahvalna – zaključila je Dina.
Izvor: 24sata.hr, Dina Levačić facebook stranica, 24.04,2024.
PROČITAJ VIŠE
Dina Levačić preplivala False Baya, Cape Pointa i Robben Islanda
Projekt preplivavanja False Baya obuhvatio je preplivavanja False Baya, Cape Pointa i Robben
Islanda, obzirom da su vremenski uvjeti to dopustili, što je inače rijetkost, posebno za Cape
Point.
False Bay, 08.02.2024.
False Bay je najveći prirodni zaljev u Južnoj Africi i jedan od najvećih u svijetu sa površinom
oko 1000 km2. Proteže se duž istočne obale prirodnog rezervata Cape of Good Hope na
poluotoku Cape Pointu do Cape Hangklipa. Dana 8. veljače, Dina je krenula u preplivavanje u
dužini od 33km. Iako se na početku činio kao idealan dan, vrlo brzo se pojavio vjetar, koji se
miješao sa mrtvim valom i strujom i učinio preplivavanje puno izazovnijim od očekivanog.
Preplivavanje je pokazalo sve čari maratonskog plivanja, koliko je ono nepredvidivo,
nemilosrdno i nepopustljivo. Tijekom preplivavanja društvo su joj činili tuljani, dupini, pa čak i
dva kita. Nakon 11 sati i 39 minuta, Dina je dotaknula drugu obalu.
Uspješnim preplivavanjem False baya, Dina je postala 19. osoba na svijetu i prva osoba iz
Hrvatske, koja je to uspjela.
Cape Point, 14.02.2024
Dana 14. veljače vremenski uvjeti su dopustili Dini preplivavanje Cape Pointa, zbog čega je
ona bila posebno sretna, ako se zna da je to moguće svega nekoliko dana u godini. Cape Point
je najjužnija točka poluotoka Cape i mnogi ga smatraju mjestom gdje se spaja hladni Atlantik i
topli Indijski ocean. Sam start u neposrednoj blizini rta Dobre nade je bio zastrašujuć, zabavan
i impresivan, iako je trebalo utrčati u valove od dva metra. Prolazak oko samog Cape Pointa za
Dinu je bilo najdojmljivijih par stotina metara plivanja u životu. Pogled na stijene, svjetionik i
pomisao da južno nema ničeg osim Antarktike, za nju je bilo nešto posebno. Nakon toga je
ušla u bonacu i svi su trebali odahnuti. Ali ne, opekla ju je bluebottle (vrsta opakog žarnjaka) i
bol je bila prisutna do samog kraja, pa i nakon toga. Ovo je samo dokaz da i ono što je na
papiru najlakše, može postati najteže. Jedino su tu bol, bar na trenutak ublažila dva pingvina,
koji su nakratko sa njom plivali. Nakon 2 sata i 17 minuta doplivala je do pješčane plaže i
završila ponosna i sretna ovo preplivavanje.
Robben Island, 19.02.2024.
Iako je Dinin tim znao da je temperatura mora drastično pala dan prije eventualnog
preplivavanja Robben Islanda, sa prosječnih 16C na 12C, zbog utjecaja vjetrova i struja sa
Atlantika, Dina ni trenutka nije dvojila hoće li zaplivati ili ne. Do starta se more činilo idealno,
mirno i tiho, samo je davalo naznaku da ima struja. U preplivavanje Dina kreće potpuno
neopterećena i sretna što je dobila priliku zaplivati Freedom Swim u čast Nelsona Mandele,
koji je na tom otoku bio zatočen 18 godina. Kad je uskočila u more, temperatura je bila 15C i
svi su samo čekali kada će ona pasti, ali to se dogodilo nekoliko puta po nekoliko minuta, što
je svih iznenadilo. Kako se Dina približavala cilju struja je bila snažnija, ali je to uspješno
savladala i nošena surferskim valovima nakon 7.4 km izašla je na pješčanu plažu Blouberg
nakon 2 sata i 11 minuta.
PROČITAJ VIŠE
Dina će plivati tri maratona u Južnoj Africi: Velike bijele psine rastjerali su kitovi ubojice...
Dina Levačić, 27-godišnja plivačica iz Splita-Solina-Mravinaca, upušta se u novu avanturu u Južnoj Africi, suočavajući se s tri maratona koji pružaju različite razine izazova.
"Ako uspijem završiti dva od tri maratona, bit ću zadovoljna", kaže Dina.
Prvi maraton je Robben Island, dug 11 kilometara. Unatoč relativno kratkoj duljini, predstavlja značajne izazove.
"Plivamo s otoka Robben, poznatog po zatvoru gdje je bio zatočen Nelson Mandela. Prvi put preplivana 1909. godine, ima više simboličnu ulogu u svijetu maratona nego što je posebno zahtjevan. Plivanje traje samo dva do tri sata, ali jedinstvena je niska temperatura oceana. Robben se nalazi u Atlantiku, gdje se temperatura može spustiti i do 10 stupnjeva, što je vrlo hladno. Nadam se da će temperatura tijekom mog plivanja biti 13-15 stupnjeva, što bi učinilo plivanje puno lakšim", kaže Dina, dodajući:
"Drugi maraton je False Bay, malo topliji jer je u Indijskom oceanu. Njegova jedinstvenost leži u duljini od 33 kilometra i stalnim vjetrovima. Vjetrovi su uvijek snažni, a u kratkim razdobljima pušu brzinom manjom od 20 km/h, što omogućuje plivanje, traje otprilike osam do 11 sati.
"Treći maraton je najkraći, Cap Point i Cap of Good Hope (Rt Dobre nade), oko deset kilometara. Međutim, s obzirom na sudaranje Atlantskog i Indijskog oceana na tom području, vrijeme je izuzetno nepredvidljivo, s jakim strujama i samo nekoliko dana u godini pogodno je za plivanje. Ako se pliva samo Cap Point, to je otprilike osam kilometara, a ako se ide i do Cap of Good Hope, onda je to otprilike 11 kilometara... Duljine variraju ovisno o snazi struja i vjetrova...
Značajna zabrinutost za plivače na tom području je opasnost od velikih bijelih morskih pasa koji žive u velikim kolonijama.
"Zanimljivo je da ih je do 2019. godine bilo mnogo, stotine..., ali od tada lokalno udruženje koje prati njihov život i kretanje bilježi samo nekoliko jedinki. Pretpostavlja se da su se raspršili zbog dolaska dviju ubojitih kitova, njihovih prirodnih neprijatelja", kaže Dina. Na pitanje jesu li ubojiti kitovi opasni za plivače, ona se smije:
"Ljudi koji organiziraju preplivavanja znaju što rade, prate situaciju i sigurno neće ugroziti živote plivača. Iskreno, moja mama je više uplašena nego ja. Inzistirala je da kupaći kostim bude što šareniji jer je poznato da većina napada bijelih morskih pasa na ljude nastaje kada ih zamijene za tuljane, njihov plijen. Trudim se što manje razmišljati o tome i veselim se susretu s afričkim pingvinima. U False Bayu postoji kolonija od preko 3000 jedinki, pa će biti zanimljivo vidjeti ih. Prvi cilj uvijek je da sve prođe u redu, zatim da preplivavanja budu uspješna, ali i da se pošalje poruka ljudima da se bave sportom i brinu o prirodi. Ako uspijem, bit ću prva osoba iz Hrvatske koja je to postigla, a samo je 16 ljudi u povijesti uspjelo završiti takav poduhvat.
Dina kreće u nedjelju, s planiranim povratkom 25. veljače, a sve drugo ovisi o vremenskoj prognozi na lokaciji. Zanimljivo je da će se pri povratku kratko zaustaviti u Dohi, gdje se održava Svjetsko prvenstvo plivačkih veterana.
"Iako imam 27 godina, imam pravo nastupiti kao veteran jer je prva kategorija veterana od 25 do 30 godina. Trka je dug 3 kilometra, a temperatura mora već je 18-20 stupnjeva, pa će mi biti lakše. Poklopilo se da se vraćam iz Južne Afrike u to vrijeme, pa zašto ne pokušati...
Nakon povratka Dinu čeka novi projekt nazvan "104 Dalmatinca", a plan joj je plivati oko 104 otoka, otočića, hridi... koliko ih je službeno registrirano u registru u četiri dalmatinske županije od svibnja do listopada ove godine. To je duhovni projekt...
"Najkraća dionica je 50 metara, a najduža 22 kilometra. Plivat ću oko većine, naravno, najvećih poput Brača, Hvara, Korčule... ne, ali želim sve te otočiće... Sveukupno će to biti 1180 kilometara plivanja. Cilj je ispričati priču o našim draguljima, približiti ih strancima, ali i našim ljudima, podići svijest ljudi da brinu o prirodi jer ćemo usput imati akcije čišćenja morskog dna i humanitarnu akciju. Tijekom plivanja ljudi će moći simbolično kupiti otoke ili donirati sredstva koja ćemo proslijediti projektima koje provode brojne udruge na dalmatinskim otocima", zaključuje Dina.
Izvor: 24sata.hr, 31.01.2024.
PROČITAJ VIŠE
Dina Levačić pripremama novi plivački izazov u JAR-u
Prenosimo vijest naše ambasadorice Dine Levačić objavljenje na njezinom facebook profilu:
"Moja slijedeća plivačka destinacija je Južnoafrička Republika i ROBBEN ISLAND
Otok Robben nalazi se nadomak Cape Towna. Otok je od velikog povijesnog i političkog značaja za Južnoafrikance i mjesto je svjetske baštine.
Građevine na Otoku podsjećaju na njegovu tužnu povijest, ali pokazuju i snagu ljudskog duha, slobodu i pobjedu demokracije.
Najpoznatiji je kao mjesto gdje je Nelson Mandela, prvi demokratski izabrani predsjednik JAR-a, bio zatvoren 18 godina.
Prvo plivanje na otoku Robben zabilježeno je 1909. godine kada je Henry Charteris Hooper doplivao od otoka Robben do stare luke Cape Towna.
Hooperu je trebalo nešto manje od 7 sati da prepliva otprilike 11 km.
Unatoč relativno kratkim udaljenostima 7,4 km - 11 km plivanje je postalo izazov čak i za iskusne plivače, ponajviše zbog niske temperature mora.
Ovo preplivavanje je jedno od najpopularnijih plivanja za mnoge plivače diljem svijeta zbog fizičkog izazova, ali i povijesnog značaja.
A sada je red na mene
#speedohrvatska
#whiteshark
#civilengineeringconsultancy
#croatiafulloflife "
Izvor: Facebook, Dina Levačić 05.01.2024.
PROČITAJ VIŠE
Morskom psu se regenerirala peraja. Sve je snimljeno. Znanstvenici zbunjeni
NAKON što je snimljen s povećom rupom na leđnoj peraji, svilenkasti (svileni) morski pas je godinu dana kasnije iznenadio znanstvenike svojom velikom i neobjašnjivom preobrazbom. Podvodni fotograf i ronilac je spomenutog morskog psa (Carcharhinus falciformis) prvi put snimio u srpnju 2022. kod obale Floride. Na njegovoj leđnoj peraji je nedostajao ogroman komad, odnosno skoro 20 posto peraje, i to baš na dijelu na kojem je bio označen.
Vjerojatno ga je neki ribar ulovio greškom i onda mu oštrim predmetom skinuo oznaku. Kada je morska biologinja Chelsea Black sa Sveučilišta Miami u SAD-u vidjela fotografiju iskasapljene peraje, zabrinula se hoće li ovo stvorenje uopće moći dovoljno dobro plivati da se prehrani, piše Science Alert.
Međutim, na njezino veliko iznenađenje, morski pas je ponovno snimljen 332 dana kasnije te je izgledao "predobro". Regeneriralo mu se oko 87 posto peraje te je sasvim solidno plivao i bio dobrog zdravlja.
Znanstvenici zbunjeni
Znanstvenici za sada ne znaju, s obzirom na to da imaju samo fotografije, je li do ovog procesa zacjeljivanja došlo zbog novog tkiva, rasta ožiljkastog tkiva ili zbog neke vrste spajanja područja oko rane.
"Prije ove studije postojao je još samo jedan dokumentirani slučaj regeneracije leđne peraje", navodi Black. Morski psi i raže imaju naizgled "nadnaravnu" sposobnost zacjeljivanja rana, a s obzirom na to da ih je vrlo teško proučavati u prirodnom okruženju, stručnjaci ne znaju puno o ovom iznimno brzom procesu zacjeljivanja.
Prvi put zabilježena regeneracija leđne peraje kod svilenkastog morskog psa
Prema istraživanju iz 1978., koža morskih pasa dadilja i leoparda može se regenerirati nakon samo tri tjedna. 2017. je u blizini obale Massachusettsa u Sjedinjenim Državama uočena velika bijela psina s jako razderanom leđnom perajom. Ponovno je viđena nekoliko godina kasnije, a peraja je izgledala kao da ju je netko kirurški zašio.
This #WhiteSharkWednesday features the ability of sharks healing. White shark “Crescent” was seen with some serious injuries in 2017 with a split dorsal fin. The research team saw him in 2022 and was able to see that his dorsal fin “zipped” back up! Incredible! pic.twitter.com/oTyRl6GlgI
— Atlantic White Shark Conservancy (@A_WhiteShark) February 8, 2023
Mada su visoke stope zacjeljivanja rana kod morskih pasa više puta zabilježene, potpuna regeneracija leđne peraje je službeno dokumentirana samo kod kitopsine, a sada, prvi put, i kod svilenkastog morskog psa.
Istraživanje naziva Resilience in the Depths: First Example of Fin Regeneration in a Silky Shark (Carcharhinus falciformis) following Traumatic Injury objavljeno je u časopisu Journal of Marine Sciences.
Izvor: Index.hr, 08.01.2024.
PROČITAJ VIŠE
Obnova šuma bi iz atmosfere mogla izvući ogromne količine CO2
Obnovom šuma moglo bi se sekvestrirati 22 puta više ugljičnog dioksida nego što se u svijetu godišnje emitira u atmosferu, rezultati su znanstvene studije po kojoj je drveće, uz smanjenje fosilnih goriva, ključan alat u borbi s klimatskim promjenama.
U sklopu studije razmatra se mogućnost obnove šuma ondje gdje bi one postojale u uobičajenim okolnostima da nema ljudi, tako da se ponovno potakne rast degradiranih šuma ili da se pošume ogoljela područja, no to se ne odnosi na područja ključna za razvoj poljoprivrede ili ona na kojima već postoje gradovi.
Sekvestracija ugljika podrazumijeva: sekvestraciju putem pošumljavanja, sekvestraciju u tlu, izravno ubrizgavanje CO2 u oceanske dubine, prevođenje CO2 u karbonatne minerale te geološku sekvestraciju koja je ujedno i najznačajnija.
Cilj je prikupiti CO2, ukloniti ga iz atmosfere te ga transportirati u sigurno skladište.
Najveći potencijalni rezervoari za pohranu CO2 su morsko dno te geološki rezervoari u Zemljinoj kori. Nova otkrića ukazuju na to da je, sve dok šume mogu pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena, kontraproduktivno koristiti ih za tržište kompenzacije ugljika u budućnosti, smatra Crowther.
Crowtner dodaje da će sve dodatne emisije u budućnosti pogoršati klimatske promjene i ekstremne vremenske uvjete, uništavajući i narušavajući pritom njihovu sposobnost apsorpcije ugljičnog dioksida, što bi poništilo korist od kompenzacije ugljičnog dioksida, rekao je.
Zamisao o kompenzaciji ugljika jednostavnom sadnjom drveća "sada je u suprotnosti s onim što zagovara znanost", smatra Crowther, koji kani sudjelovati u radu predstojećeg klimatskog summita Ujedinjenih naroda COP28 u Dubaiju da bi kreatorima politika prenio poruku.
"Ovaj dokument, ovo istraživanje mora uništiti manipulativni zeleni marketing", rekao je Reutersu. Nastavak studije iz 2019. o obnovi šuma Istraživanje je nastavak važne studije iz 2019. čiji je koautor također Crowther.
Po njoj bi se obnovom šuma moglo izvući otprilike 205 gigatona ugljičnog dioksida viška iz atmosfere.
No rezultati istraživanja i nastojanje da se zasadi bilijun stabala, što je podupro i tadašnji američki predsjednik Donald Trump, potaknuli su polemiku među znanstvenicima i ekolozima.
Mnogi znanstvenici i aktivisti, među njima i švedska aktivistica Greta Thunberg, smatraju da se drveće predstavlja kao previše pojednostavljen "lijek" za klimatsku krizu te bi mogao odvratiti pozornost od napora koji se ulažu u smanjenje upotrebe fosilnih goriva, glavnoga krivca za klimatske promjene.
Više od 40 znanstvenika u časopisu Science piše da je studija iz 2019. možda "napuhala" potencijal sekvestracije ugljika u obnovi šuma za 4 do 5 puta, uzme li se u obzir sadnja drveća u ekosustavima koji nisu šumski, što je jedan od propusta.
On smatra da najnovija brojka koju je iznio Crowther - 226 gigatona - uključuje i ugljik nakupljen na mjestima koja "nisu prikladna" za sadnju drveća, a to su velike nadmorske visine.
Također smatra da se autori pretjerano oslanjaju na rast šuma u savanama, što je po njemu nemoguće.
Crowther odgovara da, premda i aktualna i prethodna studija ukazuju na to gdje bi trebalo saditi drveće, to ne znači da ga doista ondje treba posaditi.
Precizno razraditi proces obnove šuma da bi bio učinkovit Autori studije ističu da obnova šuma mora biti precizno razrađena da bi bila učinkovita.
Među ostalim smatraju da šume moraju biti raznolike i da se ne smije pribjeći masovnoj sadnji jedne vrste drveća, kao i da obnova šuma treba služiti potrebama lokalnih zajednica.
Crowther i njegovi kolege u svome radu ističu kako smatraju da je zaštita postojećih šuma korisnija od pokušaja njihova ponovnog "uzgoja".
Od ukupnog potencijala sekvestracije ugljičnog dioksida samo bi 39 posto bilo od pošumljavanja ogoljelih područja. Kompenzacije ugljika koriste tvrtke ili organizacije koje ispuštaju stakleničke plinove u atmosferu, plaćajući drugom subjektu i kompenzirajući ono što emitiraju te tako smanjuju svoje neto emisije.
Za postizanje nulte stope sve emisije stakleničkih plinova trebale bi biti anulirane kroz pohranu ili sekvestraciju ugljika.
Izvor: index.hr, 15.11.2023.
PROČITAJ VIŠE
White Shark na Reboot Infogameru
Tvrtka Šmit Electronic sa svojim brendom White Shark, na najvećem regionalnom sajmu video igara, gaminga i prateće opreme Reboot Infogamer powered by A1 potvrdila je svoju lidersku poziciju gaming industije te dala snažnu podršku kako industriji video igara i gaming opreme tako i brizi za okoliš, zaštiti prirode i društveno odgovornim projektima.
Sajam Infogamer na Zagrebački velesajam od 9. do 12. studenoga 2023. vratio se nakon četiri godine pauze u nikad većem i sadržajima bogatom izdanju, sa više od 90 izlagača, među kojima White Shark kao jedan od najvećih dovodi i 16 svojih Influencera.
White Shark je već godinama regionalni lider u distribuciji računalne i gaming opreme te je uz pažljivo odabrani portfolio proizvoda, dobru distribuciju po gotovo cijeloj Europi te odličan digitalni marketing s preko 50 Influensera, prošle godine postao idejni začetnik i sponzor mnogih društveno odgovornih projekata, što je potvrdio i organizacijom nekoliko panel rasprava u sklopu ovogodišnjeg Infogamera i to o temama od šireg društvenog značaja.
Jedna od tema panela bila je „brinimo jedni o drugima”, što je i jedan od projekata na kojima radi White Shark u sklopu svoje inicijativu „Let's Care about each other”, za što su na Infogameru predstavili donaciju od 100.000 dolara (USD) za zaštitu morskih pasa i njihovog okoliša. White Shark je ovime postao i službeni donator najveće svjetske organizacije za zaštitu okoliša „International Union for Conservation of Nature” s fokusom na zaštiti morskih pasa.
Važnim projektom za zajednicu kojeg je White Shark izdvojio na drugoj panel raspravi, pokrenuta je suradnja s učilištem Algebra u Zagrebu gdje u sklopu kampanje „From Game to Business”, stipendiraju punom stipendijom ( 4.700€ godišnje sve 4 godine studija ) mladog developera iz Petrinje – Luku Djaka. Također nedavno je potisan i ugovor o stipendiranju mladog gaming entuzijasta Josipa Halambeka za 4 godišnje srednjoškolsko obrazovanje u Novskoj kojim će postati stručnjak za razvoj računanih igrica. Također White Shark je sponzorirao ekipu kutinske gimnazije pri odlasku na svjetsko natjecanje u robotici koje se ordržalo prije mjesec dana u Copenhagenu.
Šmit Electronic kao i White Shark osnovao je, i vlasnik je Stjepan Šmit, koji je svojim vizijama i velikim zanimanjem za ICT i gaming u 30 godina poslovanja, od 1994. do danas, od male softverske tvrtke u Kutini stvorio vodeći gaming brend na domaćem i širem regionalnom tržištu.
Tako gaming danas čini više od 50 posto njihove prodaje, a kako je to raslo godinama logično je bilo stvoriti novi brend samo za to, i tako je 2016. nastao White Shark a za nekoliko mjeseci se pokreće još jedan gaming brand BARRACUDA.
Šmit je naglasio da na ovogodišnjem sajmu Infogamer White Shark nastupa po četvrti put, a uz predstavljanje aktualne ponude i nadolazećih noviteta, organizirali su i sudjeluju u tri panela - o opasnostima interneta i društvenih mreža, mogućnostima obrazovanje u razvoju računalnih igara i o zaštiti okoliša i očuvanju našeg okruženja. Za narednu godinu su najavili još jednu kampanju pod radnim nazivom „Play responsable“
„Cilj je svega dodatno se predstaviti široj društvenoj zajednici, za što je Infogamer kao jedan od najvećih sajmova u regiji, ali i svijetu, odlična platforma. Poslovanje White Sharka je stabilno, a iako se snažni rast gaminga u pandemiji prošle i ove godine usporio, naši proizvodi su na policama svih glavnih retailera u Hrvatskoj i u ponudi većine webshopova. Izvozimo i u 35 zemalja, što čini preko 70 posto pometa i dalje raste”, otrkrio je Šmit.
Za iduću 2024. godinu Šmit je najavio da nastavljaju s izlaganjima na sajmovima ali kreću s nastupima i na novim, poput ChanelHub-a u veljači u Abu Dabiju s ciljem širenja na zemlje sjeverne Afrike i Bliskog istoka.
White Shark putem svoje kampanje „Let's care about each other” brine ne samo o zaštiti morskih pasa nego i općenito o zaštiti okoliša, podržavajući i organizirajući akcije čišćenja mora i obale. Obavezujemo se izbaciti i plastiku iz svih pakiranja, i uvesti u asortiman sve više proizvoda od reciklirane plastike. Krajem godine nam već stižu prve laptop torbe i ruksaci koji su napravljeni od recikliranih boca” , poručio je Šmit.
Izvor: vecernji.hr, 10.11.2023.
PROČITAJ VIŠE