Počeo je nikad veći i jubilarni Reboot InfoGamer

Četiri paviljona zagrebačkog Velesajma će tijekom četiri dana ugostiti desetke tisuća posjetitelja Reboot Infogamera

Počeo je nikad veći i jubilarni Reboot InfoGamer

Jubilarni, deseti po redu, Reboot InfoGamer održat će se od 14. do 17. studenog na zagrebačkom Velesajmu. U četiri paviljona - na nešto više od 10.000 četvornih metara - posjetitelji mogu očekivati mnoštvo zanimljivog sadržaja koji će zainteresirati sve zaljubljenike u gaming i svu popratnu tehnologiju. 

Osim izložbenih prostora za regionalnu gaming industriju s fokusom na hrvatsku, najmlađi, mladi i stariji gameri moći će pronaći otprilike 300 postaja za igranje, indie arenu s nezavisnim developerima, najnoviji gaming hardver najvećih domaćih i svjetskih proizvođača - od White Sharka i Asusa do AMD-a i Nintenda te drugih. 

Pozornost će tijekom svih dana sajma biti i na finalu 14. sezone A1 Adria lige, te na finalu A1 student eChallenge natjecanja. Najvještiji gameri s domaćih fakulteta natjecat će se u igrama Counter Strike 2, Rocket League i EA Sports FC 24, dok će igrači koji su izborili finale Adria lige odmjeriti snage u sljedećim naslovima: Counter Strike 2, EA Sports FC 24, FC Mobile i Brawl Stars. 

Na ovaj način esports natjecanja na ovogodišnjem izdanju Reboot InfoGamera ponudit će dobar presjek PC, konzolaškog i mobilnog gaminga. 

Igrači koji su sudjelovali na ovim natjecanjima prvo su prošli kroz višemjesečnu fazu kvalifikacija i ligaško natjecanje, a samo četiri najbolje momčadi ili igrača (ovisno o tome igra li se naslov timski ili individualno) izborile su nastup na velikoj gaming areni koju je na Reboot InfoGameru organizirao A1 kao partner sajma (ipak je puni naziv sajma Reboot InfoGamer 2024 powered by A1). 

Ukupni fond za ovih sedam finala esports natjecanja iznosi 42.000 eura, pozamašna svota koja će svakako zaintrigirati mnoge igrače koji se dosad još nisu odvažili sudjelovati u jednom od ovih natjecanja. 

S obzirom na pozornost koju je A1 tijekom godine posvetio kibernetičkoj sigurnosti, ne čudi ni činjenica da su u suradnji s CSI-em (Centrom za sigurniji internet) stvorili edukativnu igru za najmlađe u kojoj uče kako se primjereno ponašati na internetu i na što trebaju paziti kako bi ostali sigurni dok surfaju. Posjetitelji će igru također moći isprobati na sajmu, a zatim i preuzeti na svoje uređaje. 

PISMO powered by A1 također će predstaviti svoj projekt i održati niz interaktivnih radionica i događaja tijekom ovih četiri dana. Organizirali su radionicu za predškolce u domaćoj igri Moopies, dok će osnovnoškolci moći sudjelovati u game development radionici tijekom koje će napraviti svoju prvu igru.

Za one kompetitivne, organizirali su i natjecanje u igri Swing By koju je razvio studio ANIQ - alum njihova poduzetničkog inkubatora. 

Nakon što su nam Maja Fistrić iz A1 Hrvatska, suosnivač i direktor tvrtke Reboot te organizator Reboot InfoGamera Damir Đurović, voditeljica marketinških komunikacija u A1 Hrvatska Marina Parić i Andreja Šeperac, ravnateljica Regionalnog koordinatora Sisačko-moslavačke županije predstavili program sajma i sve što možemo očekivati na Reboot InfoGameru do kraja tjedna, održan je zanimljiv panel o ideji novih poticaja za ulaganje u domaću industriju videoigara. 

Panel je moderirao Aleksandar Gavrilović, glavni tajnik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara, dok su mu s lijeve i desne sjedili Joe Stirling Lee, istraživač britanske konzultantske tvrtke Olsberg SPI i Krešimir Partl, državni tajnik Ministarstva kulture i medija. 

Prvo je Joe Stirling Lee održao kratku prezentaciju o projekcijama njegove tvrtke kako bi hrvatska game development scena rasla uz dodatne državne poticaje, nakon čega su panelisti raspravljali o pozitivnim i negativnim stranama takvog modela investicija. 

Poučen iskustvom sličnih poticaja u filmskoj i TV industriji, Krešimir Partl izjavio je da su takvi poticaji dobra ideja za industriju, ali da prvo treba povećati investicije u domaće (manje studije) prije nego što se krene razmišljati o takvim poticajima; navodeći da su ti poticaji u filmskoj i TV industriji rezultirali time da strane (veće) produkcije bolje plaćaju od domaćih (manjih), zbog čega je domaća radna snaga u filmskoj industriji zapostavila domaću scenu i fokusirala se na rad samo na tim skupljim produkcijama koje mogu više platiti. 

IZVOR: vidi.hr / 14.11.2024.