Velika bijela psina u Jadranu – sve rjeđa pojava i loša vijest za ekosustav

Velika bijela psina (Carcharodon carcharias) stoljećima obitava u Jadranu i Sredozemlju, no danas se susreće sve rjeđe. Novo istraživanje prof. Alena Solde i Cemala Turana otkriva da mediteranske psine pripadaju izoliranoj populaciji najbližoj australskoj, što ih čini kritično ugroženima. Njihova brojnost opada, a sve češće se sele u dublje i hladnije vode, prateći plavoperajnu tunu – svoj glavni plijen. Klimatske promjene dodatno utječu na ta kretanja.

Promjena staništa i manje napada

Nekada su redovito bilježene uz obale Baleara, Malte, Jadrana i Mramornog mora, dok se danas opažaju južno od Sicilije, u Gabeskom zaljevu i turskom dijelu Egeja. Njihova ovisnost o tunama objašnjava zašto su nekad boravile bliže obali, a danas prate ribolov tune na otvorenom moru.

Broj napada na ljude također je znatno pao. U istočnom Jadranu od 1868. do danas zabilježeno je 71 opažanje i 6 smrtonosnih napada, posljednji 1974. godine. Zanimljivo, nijedan hrvatski državljanin nije stradao, a posljednji napad, nesmrtonosan, zabilježen je 2008. kod Visa.

Problem podataka i poziv na zaštitu

Veliki problem predstavlja nepouzdanost prikupljenih podataka jer se temelje na slučajnim opažanjima i čestim pogrešnim identifikacijama s drugim vrstama morskih pasa. Znanstvenici stoga naglašavaju potrebu za sustavnim praćenjem i međunarodnom suradnjom.

Zaključak istraživanja

Populacija velike bijele psine u Sredozemlju se smanjuje, ali istovremeno mijenja migracijske obrasce zbog klimatskih promjena i kretanja plijena. Analize pokazuju da izbjegava mora toplija od 18 °C, što znači da bi zbog zagrijavanja Jadrana mogla nestati iz naših voda. Nestanak ove vrste ne bi bio samo gubitak ikone mora, već i ozbiljan udarac čitavom ekosustavu Mediterana.

Izvor: Index.hr